Prema najnovijim podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 2,2 % u kolovozu 2024., što je pad u odnosu na 2,6 % iz srpnja. Najveći doprinos inflaciji u kolovozu dolazi iz sektora usluga. To nije začuđujuće, jer – drugovi, mesa nema! Tako su usluge imale rast od 4,2 % u odnosu na srpanjskih 4,0 %. U nastavku provjerite: što će se dogoditi s hrvatskom inflacijom? I je li izgledan scenarij u kojem kamatne stope padaju ili ćemo na to još pričekati?
ENERGIJA VUČE INFLACIJU PREMA DOLJE
Cijene hrane, alkohola i duhana su, kao i usluge, blago rasle, dosegnuvši 2,4 % u kolovozu u odnosu na 2,3 % u srpnju. S druge strane, cijene energije zabilježile su značajan pad, od 3 posto. Velik je to preokret u odnosu na rast od 1,2 % iz srpnja. Pad cijena energije ključan je faktor koji je povukao ukupnu inflaciju prema dolje.
No, pričekajte zaplet priče oko Hrvatske, s obzirom na to da se ukidaju krizne mjere pa plin poskupljuje i do 20-30 posto. Kratkoročno će to sigurno negativno utjecati na zauzdavanje inflacije, no ranije sam zagovarao, kao i ECB, da produljenje mjera zapravo produljuje razdoblje inflacije.
SMIRIVANJE INFLATORNIH PRITISAKA
Inflacija u pojedinim članicama eurozone pokazuje varijacije. Primjerice, Belgija bilježi inflaciju od 4,5 %, a Njemačka svega 2 %, što je pad u odnosu na prethodni mjesec. Hrvatska, koja je imala inflaciju od 3,3 % u srpnju, bilježi pad na 3,0 % u kolovozu. U medijima se slavodobitno prikazuje iznos ispod 2 posto, jer se citira hrvatska metodologija. No, ako želimo usporedive brojke, trebamo koristiti europsku metodologiju. Razlike između ovih metoda pronađite ovdje.
Ovaj pad inflacije u eurozoni ukazuje na smirivanje inflatornih pritisaka. Zimus sam zazivao raniju kampanju spuštanja stopa jer je bilo jasno da Europa klizi u recesiju. No, imao sam razumijevanja za ECB koji je otezao, ponajviše zbog toga što bi time podigao cijenu nafte i opet vratio inflaciju. Tad sam upozorio na mogućnost deflacije, čije pojavljivanje smatram značajnom opasnosti.
DAKLE, KAMATNE STOPE PADAJU?
ECB će u narednim tjednima gotovo sigurno spustiti kamatne stope, i to iz dva razloga: recesija u središtu Europe (Njemačka) te, pogađate, FED! Naime, Jerome Powell je, poput suca u teniskom meču nakon pauze izgovorio: “TIME!” U proširenoj rečenici je to zvučalo ovako: “The time has come for policy to adjust!”, odnosno vrijeme je za prilagodbu politike. Tržište procjenjuje vjerojatnost od 100 posto za spuštanje na idućem rujanskom sastanku FED-a. Trećina vjeruje da će rezanje biti za 0,5 postotnih bodova sa sadašnjeg raspona od 5,25-5,50 %. Druge dvije trećine misle da će to biti za 0,25 postotnih bodova.
Povijesno gledano, kad FED krene u rezanje kamatnih stopa, vjerojatnost je velika da nakon toga uslijedi recesija. Ne mora biti, ali je vjerojatno. Stoga će idućih nekoliko mjeseci najpraćeniji indikator biti stopa nezaposlenosti i Sahmino pravilo. Ovaj Powellov “Time!” me podsjetio načas na Nedu Ukraden i “Došlo doba da se rastajemo”. Nadam se da mi to nećete zamjeriti.
Kako cijena nafte i dalje pada, unatoč svim geopolitičkim trvenjima, još od rujna 2023., ECB barem ne mora brinuti o tome. Glavni razlog pada cijene nafte je slabost u rastu kineske ekonomije. Dakle, ECB ide u spuštanje i pratit će FED, poput igrača u preferansu ili pokeru, koji plaća da vidi karte. Poredba nije toliko dobra: bolja je ona da je ECB junior partner i mora gledati što radi učitelj. Zato, očekujemo pad referentnih kamatnih stopa. Prelijevanje na sektor kućanstava i poduzeća, odnosno monetarna transmisija, bit će usporenija u Hrvatskoj nego u Europi. Baš kao i u vrijeme podizanja kamatnjaka.
