Pad javnog duga opće ili središnje države za mršavih 0,7% ili 1,7 milijardi kuna ne čini se kao posebna bitna vijest. Š turo je, faktografski škrto objavljuju mediji. Zanimljiva je kad ju se stavi u korelaciju sa Š panjolskom. I tamo javni dug pada jer 10 mjeseci nema suštinski stvarne vlade zbog nemogućnosti da se konsolidira parlamentarna većina.
Kontemplirajmo na trenutak ove činjenice…
PAD JAVNOG DUGA – BEZ VLADE?
Čini se da je moguće da odsutnost ustrojene vlade koja donosi nove zakone i propise doprinosi većoj poduzetničkoj slobodi i smanjenom zaduživanju, što se opet oblikuje u poreze i namete poduzetnicima (op. netko treba platiti dug)? Valjalo bi ovo ekonometrijski istražiti, ali na prvi pogled djeluje tako.
