Zatvaramo ljetnu sezonu s još jednom tjednom čitankom. Bliži se poslovna konferencija MoBizz u Mostaru: provjerite što sam izjavio za RTV HB o performansama poduzeća u BiH. Isto tako, za Jutarnji sam se osvrnuo na pitanje likvidnosti i otpornosti naših poduzeća, potrese na burzama te domaći turizam. Provjerite i koliko je rastao BDP u Hrvatskoj, a koliko u ostatku europodručja te kako se kreću cijene preuzimanja malih poduzeća u usporedbi s prošlom godinom. Na koncu, saznajte logičan odgovor na naoko nelogično pitanje: zašto je skupa greška ne uzeti kredit kad poduzeće raste?
Petak, 30.8.
ZA JUTARNJI: PITANJE LIKVIDNOSTI GLAVNO U SVAKOJ KRIZI
Ovaj sam tjedan razgovarao s novinarkom Jutarnjeg lista, Marinom Klepo i osvrnuo se na potrese s burzi, domaći turizam te vječno pitanje likvidnosti. Iz kratke analize domaćih investicija izdvajam: “Investicije u dugotrajnu imovinu ostvarene 2007. godine i dalje su na najvišoj razini ikad, ali posljednjih nekoliko godina je vidljivo da, premda su manje, puno se pametnije investira jer su povrati na investiciju znatno veći nego ikad prije.” Što se turističkih performansi tiče, “prilično sam siguran da će na kraju rezultat biti bolji nego u 2023.”
Isto tako, kad govorimo o kuglicama, kavi na Stradunu ili najmu ležaljki, naglasio sam da “u Hrvatskoj postoji tendencija ‘našizma‘, pa se mnogi smatraju pozvanima regulirati drugima cijene, a sami u tome ne sudjeluju“. U članku možete pronaći i moj recept “za brze pobjede i veće dobiti, bolju stabilnost poslovanja” domaćih poduzeća.
Četvrtak, 29.8.
POSLOVANJE U KORPORATIVNOM SEKTORU U BIH SE POBOLJŠAVA
Prije nekoliko dana gostovao sam na RTV HB, povodom poslovne konferencije MoBizz koja se održava 9. rujna u Mostaru. Na toj ću konferenciji održati uvodno izlaganje pod nazivom „Vrijednost poduzeća u Bosni i Hercegovini”. Naveo sam: “Ono što je vidljivo iz skupnih podataka, iz statističkih izvještaja, da se poslovanje u korporativnom sektoru u BiH poboljšava. Predstavit ćemo rezultate te analize i pokušati odgovoriti na pitanje koja je vrijednost poduzeća u Bosni i Hercegovini.”
Upozorio sam na čestu pogreške koja se događa na svim stranama svijeta, kad “menadžeri često znaju iskoristiti novac namijenjen dobavljačima jer stvore iluziju da imaju novca za financiranje projekata, a imovinu neće vratiti odmah nego kroz nekoliko godina”. Provjerite i što sam komentirao o ulozi države u ekonomiji, kolika je važnost poslovnog plana te kako se prijaviti na spomenutu konferenciju!
Srijeda, 28.8.
BDP I DALJE RASTE VIŠE NEGO U EUROZONI, KAKO TO?
Objavljen je podatak o kretanju domaćeg BDP-a za drugi kvartal ove godine, odnosno od početka travnja do kraja lipnja. Riječ je, dakle, o prošlosti, no ona nam može reći kako stojimo u prvoj polovici 2024. u odnosu na ostatak Europe. Eurozona je u prvom kvartalu rasla za 0,5 posto u odnosu na isti kvartal lani, a u drugom za 0,6 posto, prema sezonski prilagođenim podacima. Istovremeno, Hrvatska je prema istoj metodologiji rasla za 3,9 posto u prvom, a 3,0 posto u drugom kvartalu. Velika razlika, zar ne?
Pogledajmo kretanja u najvažnijim europskim gospodarstvima: Njemačka je u blagoj recesiji (dva uzastopna kvartala s -0,1 posto), dok Francuska bilježi blagi rast (1,5 u prvom, odnosno 1,1 posto u drugom kvartalu). Italija bilježi blagi rast, a Španjolska nešto značajniji. Od zemalja u našem okruženju, Slovenija je rasla 0,7 posto u drugom kvartalu. Mađarska bilježi 1,3 posto, dok je Austrija stagnirala (0,0 %).
Koji su izvori domaćeg rasta? Ponajprije, to su rastuće bruto investicije, a odmah zatim osobna potrošnja. Što se djelatnosti tiče, na rast bruto dodane vrijednosti ponajviše je utjecao rast “realne dodane vrijednosti u skupinama Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane te Građevinarstvo”, izvještava DZS. Kao što sam više puta spomenuo, predstoji nam najbolje desetljeće hrvatske ekonomske povijesti. Hoćemo li iz toga izvući maksimum, ovisi samo o nama.
Utorak, 27.8.
MANJA SE PODUZEĆA PRODAJU BOLJE I UZ VIŠU CIJENU NEGO LANI
Generacijski prijenos poduzeća, kako navodi Guardian, u punom je zamahu, što predstavlja priliku za milenijalce da postanu vlasnici uspješnih poduzeća. O čemu se radi? Ranije generacije baby boomera se povlače, a milenijalci dolaze na čelo. Ovaj članak ističe kako je broj prodaja u porastu, a cijene su 20 % više nego prošle godine. Milenijalci su u idealnoj dobi za poduzetništvo. U preuzimanjima kupci često koristi financiranje od strane prodavača, dok drugi koriste naprednu tehnologiju za optimizaciju ulaganja. Sve se to događa unatoč visokim kamatama, ekonomskim nesigurnostima i volatilnosti na burzama.
No, tu su i povijesno niski porezi na kapital, rastuća poduzetnička ambicija i želja za kontrolom vlastite sudbine kao poticajni faktori. Prije nego se krene u proces kupnje ili prodaje poduzeća, treba proći nekoliko pitanja:
- Zašto sada?
- Koji su vaši ciljevi?
- Kako ćemo zajedno postići uspjeh?
Kako biste donijeli informirane odluke o kupnji ili prodaji biznisa, dobro je potražiti podršku tijekom cijelog trajanja procesa, što uključuje i dubinsku analizu (due diligence) poduzeća kojeg planirate kupiti ili prodati. Takvu podršku možete zatražiti i kod mene. A ako vas zanima okvirna cijena koju bi neko hrvatsko poduzeće moglo postići tijekom takve transakcije, više pronađite ovdje.
Ponedjeljak, 26.8.
SKUPA GREŠKA: NE UZETI KREDIT KAD BILJEŽITE RAST?
U poslovnom svijetu, donošenje pravovremenih odluka o financiranju može imati ključan utjecaj na dugoročni uspjeh i stabilnost. Tijekom gotovo 25 godina, koliko analiziram financijske izvještaje, vidio sam razne greške. Neke kao bankar, neke kao poslovni i financijski konzultant. Jedna skupa greška događa se kod rasta prihoda i dobiti, kad se sve čini ružičasto. Ulaže se iz dobiti, puno se investira… a onda se pojavi negativni radni kapital. Provjerite zašto treba uzeti kredit kad bilježite rast prihoda i dobiti u ovom članku!
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
