Ova, trideset i treća tjedna čitanka, poslužit će kao pregled važnih tema u posljednja tri tjedna. Za razliku od uobičajenih čitanki, ova je nešto dulja i donosi teme u kronološkom rasporedu, bez nadnevka. Dakle, pregled ćete moći čitati od starijih prema novijim temama. Prilika je to da nadoknadite što ste propustili tijekom odmora, i razmotrite svoju poslovnu 2022. Neke od tema su: gospodarski rast, cijene nafte, izazovi za proizvođače te tržišta kave i automobila. Krenimo!
PREDVIĐA SE RAST OD 4,1 POSTO U 2022.
HNB je na posljednjoj sjednici Savjeta iznio neke važne informacije o ovoj, kao i idućoj godini.
“Ako se uzmu u obzir ostvarenja u prvih devet mjeseci te kretanje indikatora mjesečne gospodarske aktivnosti dostupnih za četvrto tromjesečje, realni BDP u cijeloj 2021. mogao bi porasti za 10,8% i time već ove godine nadmašiti pretkriznu razinu.” Ovo je velika stvar. Nakon što nam je za oporavak od 2008. trebalo čitavo desetljeće, pa čak i malo više, povratak na razinu iz prvog kvartala 2020. uslijedio je za manje od dvije godine.
HNB govori i o inflacijskim očekivanjima. “Na osnovi ostvarenja u dosadašnjem tijeku godine može se ocijeniti da bi inflacija potrošačkih cijena na razini cijele 2021. mogla iznositi 2,4%, pri čemu rast cijena energije objašnjava polovinu tog rasta. U 2022. očekuje se zadržavanje prosječne stope inflacije potrošačkih cijena na istoj razini, pri čemu bi inflacijski pritisci mogli biti naglašeniji u prvoj, a prigušeniji u drugoj polovini godine.”
KREDITIRANJE JAČA, ALI STANOVNIŠTVU
Popravljanje prekinutih opsrkbnih lanaca traje. Neke su globalne projekcije, koje sam dijelio, prognozirale kako će trebati oko dvije godine da se izgrade brodovi za prijevoz te ponovno upogone zatvorene jedinice za vađenje nafte. Naftaši će znati koliko traje rig reactivation. Zaključuju: “Kreditiranje stanovništva nastavilo je jačati, čemu je najviše pridonio nastavak višegodišnjeg ubrzavanja rasta stambenih kredita, dok je rast plasmana poduzećima ostao prigušen.”
Poduzetnici su još uvijek oprezni oko ulaska u nova ulaganja, usred povišene neizvjesnosti. HAMAG-BICRO COVID-zajmovi s iznimno niskom kamatnom stopom ostali su na manje od milijun eura dostupnih sredstava. Ne očekujem znatan rast plasmana poduzećima ni u 2022., premda će ulazak u eurozonu zasigurno omogućiti povoljnije uvjete.
Zaključno, očekujem najmanje onolik gospodarski rast koliki je predvidio HNB. Kod inflacije, poduzetnicima će, osim cijene energenata, biti važno pratiti kretanje cijena unutar njihove industrije i osiguravanje od znatnijih troškovnih šokova. Cjenovno će 2022. morati poslužiti i kao prilagodba dolasku eura, no o tome više uskoro.
CIJENE KAVE NAJVIŠE U 10 GODINA
Niz faktora utjecao je na tržište kave, s naglaskom na Brazil kao dominantnu silu, i podigao cijene kave na najvišu razinu u desetljeću. Reuters izvještava: “Ovo je bila teška godina za uzgoj kave u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču. Cijene su porasle nakon suše i kasnijeg mraza koji su uništili čak 20% stabla kave, što je udar na buduću proizvodnju.”
Trenutna cijena kave prema Trading Economics (op. nešto prije Božića 2021.) kreće se oko 225 dolara za funtu kave. Maksimum je dosegnut na sv. Nikolu, i to od 250 dolara za funtu. Kad znamo da je početkom kolovoza cijena bila tek nešto iznad 160 dolara, možemo vidjeti koliko je cijena porasla u nekoliko mjeseci.
Procjene analitičara i banaka za budućnost su različite. Neki predviđaju da će 2022. proizvodnja biti blizu rekordnih razina, drugi da će značajno pasti. Na lokalne cijene kave, naravno, utječu i poteškoće s opskrbnim lancima i rast vozarina. Naime, samo je nekoliko velikih svjetskih proizvođača kave, i oni su smješteni daleko od glavnih potrošača.
RAST U ZAMAHU: HRVATSKOJ SLIJEDI NAJBOLJIH 10 GODINA
U srijedu, 22. prosinca 2021. u 10 sati gostovao sam u Studiju 4 HTV-a. Teme su bile: spašavanje radnih mjesta zbog COVID krize, sjajna turistička sezona, približavanje Hrvatske eurozoni, skoro uvođenje eura i povlačenje raspoloživog novca iz EU fondova.
O izvoru povišene razine inflacije rekao sam: “U trenutku kad nastupa kriza teško je nešto ne napraviti, gotovo sve Vlade svijeta su nešto učinile da se spasi gospodarstvo. Naravno, pri tome nastaju neki nusproizvodi, konkretno fiskalni poticaj je direktan razlog razbuktavanja inflacije. Inflacija nije samo hrvatska specifičnost, to je nešto što se događa u cijelom svijetu.” Što se proizvodnje energenata tiče, naftnim platformama nakon gašenja proizvodnje treba neko vrijeme za reaktivaciju. U tom smislu je, poslije snažnog šoka potražnje, ponuda ograničena u kratkom, pa i srednjem roku.
Turistička sezona je, zasigurno, jedna od najzaslužnijih za rast BDP-a, iako je ugostiteljstvo patilo. “Ugostiteljski sektor je platio najveću cijenu zatvaranja, veliki dio poduzetnika u ugostiteljstvu više ne postoji. S druge strane, imamo na neki način sreću što smo izgradili autoceste pa su nam svi turisti koje smo željeli da dođu i došli.”
Ponovio sam da smo prezadužena zemlja i da trebamo iskoristiti ovo vrijeme da smanjimo javni dug. Isto tako, pomoći će nam skori ulazak u eurozonu, koji Hrvatskoj donosi više koristi nego poteškoća i koji je izgledan u 2023. Cjelovit tekst i video možete pronaći na poveznici.
NAFTIN POTPUNI PREOKRET
Znate kad kažu u nogometu da se dogodio preokret? Neki komentatori ipak govore “potpuni preokret”, iako mi nije jasno postoji li i nepotpuni preokret.
Izvještaj IAE govori kako će se potražnja tek 2022. vratiti na pretpandemijske razine od 99,5 milijuna barela na dan. Ujedno, ponuda bi ovog mjeseca napokon trebala nadmašiti potražnju.
“U bližoj budućnosti, dodatni bareli bi mogli doći od strateških rezervi (strategic petroleum reserves – SPRs). Sjedinjene Države su 23.11. najavile otpuštanje do 50 milijuna barela iz svojih rezervi, uz paralelne akcije Kine, Indije, Južne Koreje, Japana i Ujedinjenog Kraljevstva, u pokušaju da smanje cijene energije. I dok su detalji vezani uz količine i vrijeme još uvijek oskudni, kombinirana otpuštanja rezervi bi potencijalno mogla iznositi i do 70 milijuna barela.”
Rezerve postoje, ali ne samo naftne. Ne znamo kakva će situacija biti po pitanju korona-restrikcija, posebno na međunarodna putovanja. Uz to, nije jasno ni kolike će količine biti oslobođene od strane ključnih partnera. No, ono što se čini vjerojatnim jest stabilizacija i blagi pad cijena nafte i naftnih derivata u narednim mjesecima. Ispod 80 dolara po barelu, a vjerojatno i niže od trenutnih 75, po koliko se trguje Brent Crude ugovorima (op. nešto prije Božića 2021.).
VELIMIR ŠONJE DOBITNIK NAGRADE ZAGREBAČKE BURZE
Glavni urednik našeg najznačajnijeg ekonomskog portala Ekonomski Lab, Velimir Šonje, dobitnik je ovogodišnje nagrade za edukaciju o tržištu kapitala. Njega dodjeljuje Zagrebačka burza. Imao sam čast i sam biti autor nekoliko članaka na Labu, od kojih je posljednji bio o Buffettovom indeksu. On nosi ime Proroka iz Omahe, slavnog ulagača Warrena Buffetta.
Ovom prilikom ću citirati našeg laureata: “Moram zahvaliti i sponzorima koji podržavaju obradu financijskih tema na Ekonomskom labu, a posluju na financijskim tržištima. To su naši prvi trajni sponzori kuća za poslovne informacije Prima Bon, koja je u suradnji sa spomenutim Hrvojem Serdarušićem razvila i web alat za procjenu vrijednosti poduzeća. Bacite pogled ako već niste.”
Zahvaljujem Velimiru na preporuci. U prvi i jedini hrvatski alat za procjenu vrijednosti poduzeća na portalu Bon.hr uložene su godine rada i istraživanja. Procjena vrijednosti poduzeća bi, prije svega, trebala olakšati vrednovanje manjih i srednjih poduzeća. Uz to, može doprinijeti lakšem vrednovanju rada menadžmenta te kupoprodaji udjela.
Nadam se kako ću, u suradnji s Velimirom i drugim, zaista vrhunskim autorima na Ekonomskom labu, nastaviti doprinositi financijskom opismenjavanju širokih krugova zainteresiranih. Osobito pod tim mislim na poduzetnike i investitore.
MIJENE NA TRŽIŠTU AUTOMOBILA
Do pojave koronakrize i poteškoća s opskrbnim lancima, glavni izazov za prodaju automobila bio je kako da trgovci ne završe s prevelikim lagerom vozila, odnosno troškom zaliha. U novim okolnostima, velika prijetnja postala je nemogućnost prodaje zbog predugog roka isporuke. Brojna popularna vozila imaju liste čekanja veće od 6 mjeseci, što je ranije bilo rezervirano samo za nekolicinu hit-vozila na tržištu.
Možda ste i sami primijetili da neke marke u svojim oglasnim kampanjama kao glavni adut koriste činjenicu da vozila imaju na zalihi te da ih mogu isporučiti odmah.
Po trenutno dostupnim podacima, u prvih 11 mjeseci 2021. godine tržište je poraslo oko 25% te bismo godinu mogli završiti na otprilike 45.000 novih registracija. Da postoji znatna nezadovoljena potražnja za novim vozilima govori i činjenica da su značajno porasle cijene rabljenih vozila, jer se dio nezadovoljene potražnje za novim preusmjerio na dobro opremljena rabljena vozila stara nekoliko godina.
U oči upada pad prodaje Škode, koja je zadržala drugo mjesto, kao i Renaulta. S druge strane, Opel, Kia i Hyundai najviše su povećali broj prodanih vozila te znatno povećali tržišni udio.
S obzirom na vrijeme potrebno za reorganizaciju opskrbnih lanaca i manjak čipova, vrlo je vjerojatno da će ovakva situacija potrajati čitavu 2022., pa i dio 2023. godine.
KAKO POBIJEDITI TENKOVE
Proveo sam par dana na putu po Slavoniji i Srijemu. Premda smo u tim krajevima izgubili mnogo stanovnika u posljednjem desetljeću, ostalo je još hrabrih boraca za Hrvatsku, na drukčiji način nego početkom devedesetih.
Kako se izboriti za tržište kao mali ili srednji poduzetnik? Kako pobijediti naoko mnogo snažnije konkurente, ili onih koji dolaze iz uređenijih sustava? Ova borba često izgleda izgubljenom, poput one tenka i crvenog fiće. No, je li zaista tako?
Čuo sam više puta kako je Nenad Bakić rekao nešto što je zaista dobro zapamtiti jer je mudro: “Nitko se nije obogatio sam!”
Prvo je, dakle, važno sklapati pametna partnerstva. Poduzetništvo je temeljeno na sinergiji. Možda možete pomoći drugom poduzetniku pronaći kupce, a on može pomoći vama. Primjerice, ako prodajete poljoprivredne proizvode, zašto ne biste izradili zajedničke poklon-pakete? Ili, ako se bavite uslugama, nastupali zajedno na većim poslovima? Imali zajedničku nabavu proizvoda koji troši više poduzetnika? To može početi od toga da dijelite jedan printer.
Drugo, ako ste maleni, onda ste i agilni. Dok drugi sporo mijenjaju strategiju, vi možete iskoristiti prednost brže prilagodbe na neke nove okolnosti i trendove. Ako vaši kupci znaju da možete brže isporučiti proizvod ili uslugu nego velika kompanija, ili je brže prilagoditi (customizirati), to je vaša velika prednost.
Treće, nemojte raditi sve sami. Često ćete potrošiti više vremena (a vrijeme je novac!) i dobiti lošiji rezultat ako sve radite sami. Unajmite dizajnera za onu ambalažu, platite odvjetnika za pripremu ugovora. I fokusirajte se na ono što radite najbolje.
Četvrto, i najvažnije: imajte dobrog računovođu. Proaktivan i precizan računovođa čuva leđa.
ŠTO SE DOGAĐA S PROIZVODNJOM?
Stigao je Purchasing Managers’ Index (PMI) za prosinac prethodne godine: IHS Markit izvještava kako on iznosi 58,0. Što je to PMI i zašto je važan za sve dobavljače?
Investopedia navodi: “Ako narudžbe proizvođača, primjerice, rastu, on može podići cijene kupcima te prihvatiti povećanja cijena kod dobavljača. S druge strane, kad narudžbe opadaju, proizvođač će možda morati spustiti cijene i tražiti niži trošak dijelova koje nabavlja. Kompanije mogu koristiti PMI u planiranju godišnjih budžeta, planiranju zapošljavanja te prognoza novčanog toka. I investitori mogu koristiti PMI kao vodeći (leading) indikator gospodarskih uvjeta.” Ukratko, PMI opisuje kakva su očekivanja od strane sudionika tržišta u narednim kvartalima, najčešće jedan do dva.
Što nam još govori posljednji PMI? Po njemu, najbolje stoji Italija (62,0), dok su Njemačka i Francuska na začelju. IHS Markit dodaje kako “zalihe rastu stopom koja nije zabilježena u preko 24 godine prikupljanja podataka”. Uz to, zastoji u radu su isto tako rasli, ali je porasla i zaposlenost. Jednako tako, proizvođačka inflacija je počela usporavati.
John Hayes iz IHS Markita zaključuje izvještaj: “Druga polovica 2021. je bila iznimno zahtjevna za proizvođače unutar eurozone, no posljednji podaci nisu upropastili slavljeničko ozračje: vidimo nešto stidljivih, ali dobrodošlih znakova da se kriza lanaca opskrbe, koja je pogodila proizvodne trake diljem Europe, počinje povlačiti.” Čitav izvještaj pronađite ovdje.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
