Ovog nam je tjedna stigla nova makroekonomska prognoza Europske komisije. Kako ne biste morali čitati cijelu prognozu, izdvojio sam sedam točki za vas. Uskoro počinje SP u nogometu, a na sam dan otvaranja – ECB će vjerojatno povući znakovit potez. O tome više u nastavku. U ovoj čitanci pronađite i dva osvrta iz bihevioralnog dijela financija: o učinku posjedovanja i teoriji hijerarhijskog reda. Na kraju, provjerite kako bi obrambeni SAFE program mogao utjecati na vaše poslovanje iako možda uopće nemate izravne veze s tim sektorom.
Petak, 22.5.
NOVA PROGNOZA EUROPSKE KOMISIJE: SEDAM ZAKLJUČAKA ZA VAS
Donosim sedam zaključaka na temelju nove makroekonomske prognoze EK, objavljene ovog tjedna:
1. Ekonomski rast u 2026. bit će niži za 0,2 postotna boda (2,5 % umjesto 2,7 %). Kao krivci za ovo snižavanje procjene navedeni su veći cjenovni pritisci i povećana neizvjesnost. To nas stavlja na četvrto mjesto u EU, iza Malte, Poljske i Litve. Ujedno, značajno smo iznad prosjeka eurozone (1,2 %).
2. Inflacija u ovoj godini trebala bi iznositi 4,6 posto umjesto 2,8 posto (dogodine 2,7 posto umjesto 2,2 posto). Prognozira se povišen rast cijena usluga, koji će prenositi utjecaj visokih cijena energije i pritiska na rast plaća (!). Rast cijena energenata vidjet će se i na cijenama hrane.
3. Nezaposlenost bi trebala biti na nešto višoj razini od 4,8 posto, umjesto 4,5 posto koliko je bilo predviđeno u studenom. Predviđa se i stabilizacija nezaposlenosti na ovoj razini u 2027.
4. Osobna potrošnja rast će za 3 posto, a javna potrošnja za 3,2 posto u odnosu na 2025.
5. Izvoz će rasti manje od uvoza, zbog slabije potražnje kod trgovinskih partnera i nešto slabije cjenovne konkurentnosti.
6. Troškovi plaća rast će 7 posto u ovoj godini, nakon rasta od 10,9 posto u prethodnoj.
7. Mrzitelji hrvatskog turizma i prizivatelji srpanjske rupe teško će disati: navodi se otpornost turističkog sektora, naspram izazova u drugim djelatnostima.
Četvrtak, 21.5.
PO ČEMU SE NEKAD PONAŠAMO SLIČNO – KOKOŠIMA?
Iako na domaćem tržištu vidimo sve više malih obveznica, IPO-ova i venture capital ulaganja, ipak većinom naginjemo tome da koristimo vlastite rezerve dobiti, zatim kredit i tek onda ostale vrste financiranja.
Zašto? O tome nam govori teorija hijerarhijskog reda koja izvorno dolazi iz – biologije. Koncept je preuzet iz ponašanja kokoši i polazi od tri razloga: asimetrije informacija, troškovne učinkovitosti i kontrole (vlasništva).
No, koji čimbenici pomalo nagrizaju ovu teoriju i zašto treba razmotriti i one opcije financiranja koje nam se na prvu ne čine logičnim? Pročitajte ovdje.
Srijeda, 20.5.
ŠTO ĆE ECB UČINITI NA DAN OTVARANJA SP U NOGOMETU?
Na dan otvaranja Svjetskog prvenstva, 11. lipnja 2026., Europska središnja banka (ECB) mogla bi napraviti potez koji je prije nekoliko mjeseci izgledao malo vjerojatan. Dometnut ću – možda ne onima koji redovito čitaju ovaj blog, ali ostalima svakako!
Zašto će, dakle, trebati pozorno pratiti vijesti iz Frankfurta, a ne samo s prve utakmice u Mexico Cityju? Više saznajte ovdje.
Utorak, 19.5.
ŠTO JE UČINAK POSJEDOVANJA I KAKO UTJEČE NA VAS?
Učinak posjedovanja nam govori da smo skloni vrednovati imovinu koju posjedujemo više nego kad istu tu imovinu koju ne posjedujemo. U prijevodu: ako prodajemo nekretninu ili automobil, skloni smo za nju tražiti višu cijenu nego što bismo bili spremni platiti kad bismo kupovali istu stvar.
Ovaj se učinak događa kao posljedica naše averzije prema gubitku: skloniji smo stjecati nove stvari nego ostajati bez njih!
Korisno je osvijestiti ga:
- ako imate poteškoća kad se treba riješiti stroja kojeg ne koristite
- kad trebate otići od slabo profitabilnog, a zahtjevnog klijenta kako biste se fokusirali na pronalazak novih i boljih
- kad biste trebali izići iz nekog posla ili prodati poduzeće.
Nije riječ samo o tome da precjenjujemo vrijednost, nego katkad nismo svjesni što trebamo promijeniti ili urediti kod vlastite imovine kako bismo postigli bolju cijenu jer se ne stavljamo u poziciju kupca.
Druge kognitivne pristranosti koje bi vas mogle kočiti u poslovanju pronađite ovdje.
Ponedjeljak, 18.5.
SAFE PROGRAM MOŽDA NA VAS UTJEČE VIŠE NEGO ŠTO MISLITE
Instrument Sigurnosne mjere za Europu (SAFE) možda će više utjecati na vaše poslovanje nego što mislite. Ovaj zajam iznosi ukupno 150 milijardi eura, od čega će Poljska osigurati gotovo 30 posto (43,7 milijardi eura). Druga je Rumunjska, koja bi trebala osigurati nešto više od 10 posto ukupnih sredstava.
Ukupno sudjeluje 19 zemalja članica, a Hrvatska će ovim putem osigurati 1,7 milijardi eura zajma. Uvjeti su navodno povoljni. Kamatne stope bi trebale biti niske, uz poček od 10 godina i razdoblje otplate do 40 godina.
Prema relativnoj visini ulaganja sukladno udjelu u BDP-u, indikativno je da zapadni dio srednje Europe značajno kaska. No, ono što je važno za hrvatske poduzetnike – provjerite jesu li vaši kupci i dobavljači među onima koje će zahvatiti ovaj program:
1. Ako su vaši kupci među njima, postoji mogućnost da će od vas trebati puno više proizvoda i usluga, i to relativno brzo. Budite spremni na prilagodbu – inače će otići nekom drugom!
2. Ako su vaši dobavljači među njima, provjerite hoće li vam i dalje moći dobavljati proizvode ili usluge. Naime, vjerojatno će njihovi kupci iz sektora obrane imati povećane zahtjeve i veće budžete.
Na koncu, dobro je što je financiranje povoljnije od samostalnog zaduživanja, ali to i dalje povećava javni dug.
Pravo pitanje nije samo “koliko kupujemo”, nego koliko toga stvara učinak u domaćim sektorima poput održavanja, elektronike, kibernetike, brodogradnje, logistike ili specijaliziranih metalnih proizvoda.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
