Ovog sam tjedna posjetio Krapinu, domaćina naše jubilarne desete Dobitne formule. Na putu za Zagorje bilo je mnogo prometa, osobito teretnog: znate li zašto je miris kamiona sve češći na našim cestama i što on znači? Dok sam bio na sjeveru, moj kolega Mihovil Katić bio je u Splitu na predstavljanju projekta PutNaTržište kojim se želi omogućiti poduzećima da besplatno ispitaju jesu li spremna za IPO, obveznice ili ulaganje rizičnog kapitala. Preporučujem pročitati njegov izvještaj ako vas zanima ova tema. Često me pitaju o tome što je zapravo EBITDA i koliko je korisna pa donosim šest točki što EBITDA jest i što nije. Na kraju, provjerite gradite li ili uništavate vrijednost svog poduzeća te zašto ne treba štedjeti na računovođi.
Petak, 15.5.
ŠTO JE SANDBOX PUTNATRŽIŠTE I KOME BI MOGAO BITI ZANIMLJIV
Teško je biti na više mjesta u isto vrijeme. No, zato je moj poslovni partner i supokretač konferencije Dobitna formula, Mihovil Katić, bio tamo gdje ja nisam mogao stići.
Posjetio je kratku konferenciju u Tehnološki park Split pod nazivom Sandbox PutNaTržište, kojoj je domaćin bila Hrvatska udruga poslodavaca. Sam projekt su pokrenuli Ministarstvo financija i HANFA.
Kroz njega, zainteresirana poduzeća moći će u testnom okruženju ispitati svoju spremnost za izdavanje dionica, obveznica ili privlačenje rizičnog/privatnog kapitala.
Kako je naveo Mihovil, ovaj projekt možemo “opisati kao lakmus papir za to jeste li spremni za takvu vrstu financiranja, ali i pomoć u odabiru prave vrste kapitala za vašu model poslovanja”.
Više detalja saznajte u njegovom izvještaju!
Četvrtak, 14.5.
GRADITE LI ILI UNIŠTAVATE LI VRIJEDNOST SVOG PODUZEĆA?
U srijedu sam posjetio Krapinu u sklopu konferencije Dobitna formula. Moje je obraćanje uslijedilo nakon triju izvrsnih izlaganja o vanjskim izvorima financiranja: bespovratnim sredstvima, kreditima i obveznicama.
Fokusirao sam se na vlastiti kapital poduzeća i njegovu iskorištenost. Naime, nije svejedno koliko nam donosi naš ulog!
O tome gradimo li ili uništavamo vrijednost tog uloga govori nam dodana ekonomska vrijednost (EVA), što je tema koju sam proučavao više od deset godina i na kojoj sam doktorirao prošle godine u Eisenstadtu.
Nekad smo bili obrtnici, danas smo poduzetnici. Da bismo se pomaknuli u sljedeću ekonomsku fazu, trebamo svoj ulog promatrati kao investitori.
Nije više dovoljno razmišljati o tome koliko radimo, nego kako radimo. Nije više dovoljno znati što radimo, nego i čime se ne bavimo.
Dobitna formula je zato iznimno korisna: pruža vam mogućnost da se u nekoliko sati odmaknete od svakodnevnih napora i dobijete drukčiju, cjelovitiju perspektivu na svoje poduzetništvo.
Ako vas zanima kolika je vaša dodana ekonomska vrijednost te jeste li gradili ili uništavali vrijednost u posljednjoj godini, javite mi se za besplatnu analizu.
Srijeda, 13.5.
ŠTO NAM GOVORI VELIKI RAST KOMERCIJALNIH VOZILA NA CESTAMA?
Komercijalna vozila, poput dostavnih vozila, kamiona ili autobusa, nisu stvar luksuza, već poslovne potrebe. Veći broj takvih vozila načelno nam govori kako je potreba za njima u porastu. Oni su obično tijesno povezani s djelatnostima poput: trgovine, prijevoza, građevinarstva, turizma i drugih.
Zato nam ova vrsta vozila može poslužiti i kao jedan od rudimentarnih indikatora razine poslovne aktivnosti.
Ako znamo da je u Hrvatskoj od 2021., kad je na cestama bilo 1.795.465 osobnih vozila i oko 590.000 ostalih vozila, u četiri godine broj narastao na 2.058.313 osobnih vozila (+14,64 %), odnosno na oko 710.000 ostalih vozila (20,37 %), onda vidimo da su upravo ostala vozila zabilježila značajan rast.
Usporedimo samo: krajem 2021. na cestama je bilo manje od 200.000 registriranih kamiona. Krajem prošle godine bilo ih je preko 250.000, a oni su izvrstan indikator rasta prijevozničkih i građevinskih djelatnosti.
Isto tako, ACEA izvještava kako je prvi kvartal 2026. u Hrvatskoj prema novoregistriranim komercijalnim vozilima bio pozitivan. Rast je zabilježen među svim skupinama, od kombija do autobusa.
Slično je bilo i u ostatku eurozone. To pokazuje da je cestovni prijevoz i dalje iznimno važan, posebice otkako se sve više mučimo s morskim (blokade) i zračnim (gorivo).
Utorak, 12.5.
ŠTO EBITDA JEST, A ŠTO NIJE
Jedan od financijskih pokazatelja koji se često koristi, a oko kojih vlada najviše zabluda jest EBITDA.
Odnosi se na dobit poduzeća prije poreza, kamata i amortizacije (naši zakoni poznaju samo amortizaciju gdje američki izvornik stavlja depreciation and amortization).
EBITDA je postala popularna u osamdesetima, kod eksplozije kupnje drugih poduzeća putem duga radi širenja poslovanja (akvizicija), tzv. “leveraged buyout” buma.
Tada su investitori tražili bolju mjeru od neto dobiti da bi razumjeli koliko se zaista novca generira i koliki je kapacitet duga. Odnosno, željeli su znati koliko duga neko poduzeće može podnijeti.
Ipak, EBITDA je stvorena za brze i grube procjene, a ne dubinske analize. Određene promjene u računovodstvenim standardima dodatno kompliciraju usporedbu pokazatelja EBITDA između američkih i europskih kompanija.
Ukratko, evo što EBITDA jest i nije:
1. EBITDA jest – brza mjera za usporedbu operativne efikasnosti poduzeća, bez utjecaja razine zaduženosti ili poreznih stopa.
2. EBITDA nije – pokazatelj koliko novca poduzeće zaista stvara. Za to nam je potreban izvještaj o novčanom toku i kvaliteti dobiti.
3. EBITDA jest – okvirni indikator potencijala za servisiranje duga. Ako ne ostaje puno novca za amortizaciju i kamate, onda je to maksimum ili blizu njega. Ako ima, onda možemo kopati dublje.
4. EBITDA nije – pokazatelj stvorene vrijednosti. Poduzeće može imati solidnu EBITDA-u, a svejedno uništavati ekonomsku vrijednost (EVA).
5. EBITDA jest – osnova za dio metoda procjene vrijednosti, osobito onih preko multiplikatora. No, kvalitetna procjena ne smije se ograničavati samo na multiplikatore.
6. EBITDA nije – dobra mjera skrivenih troškova. Standardni financijski izvještaji ne prikazuju određene skrivene troškove, što može dovesti do precijenjene EBITDA-e. Na primjer, troškovi povezani s neefikasnim procesima ili lošim upravljanjem zalihama mogu lako ostati neprimijećeni!
Ako vas zanima detaljnije tumačenje vaše EBITDA vrijednosti, kontaktirajte me za sastanak.
Ponedjeljak, 11.5.
AKO ŠTEDITE NA RAČUNOVOĐI, NEĆETE USPJETI!
Još uvijek postoje poduzetnici koji misle da mogu uštedjeti na uslugama računovodstva. Teška zabluda!
Mnogi, isto tako, smatraju da je računovođa isto što i financijski konzultant. Ove uloge se podržavaju, ali najbolje je kad svatko radi svoj posao.
Poslužit ću se predavanjem Brune Cvitanovića, direktora računovodstvenog servisa Brojevi, s vrlo poučnom web stranicom.
Uloga vašeg računovođe jest:
1. Biti izvor podataka. Ima brojne korisne podatke o vašem poslovanju i može pomoći u njihovoj digitalizaciji.
2. Više od zakonske obveze. Vaša je desna ruka kod poslovnog planiranja i pomaže u ostvarenju najvažnijih ciljeva.
3. Komunikacija. Osim što komunicira ključne promjene u legislativi, računovođi treba znati i vaše planove. Tako može pravilno proknjižiti, zabilježiti ili savjetovati kod promjena (npr. kod zapošljavanja).
4. Izvor znanja i iskustva. S vanjskim računovođom dobivate pristup iskustvu, spoznajama i informacijama iz drugih biznisa. To je iznimno dragocjeno: samo morate pitati.
5. Pomaže postaviti i ubrzati procese. Osim što pomaže u prilagodbi i usklađivanju s novim propisima, brine da financijski izvještaji odgovaraju stvarnosti. Dobro dokumentirani i postavljeni procesi su obično i brži. Uredno poduzeće se lakše prodaje.
6. Pomaže povećati vrijednost poduzeća. Meni najdraža stavka! Pomaže izbjeći probleme s likvidnosti, čisti bilancu od uljeza, promovira financijsku disciplinu te pruža korisne savjete. Time čini posao financijskog konzultanta jednostavnijim – zajedno brže dolazimo do konkretnih rezultata.
Evo i primjera: recimo da imate budžet za zaposlenika od 2.500,00 eura mjesečno u Krapini. Uz pomoć računovođe, neto primanja svog zaposlenika možete uvećati gotovo 500,00 eura mjesečno u jednom čestom scenariju. Uz isti budžet!
Zato ponavljam: ne štedite na računovođi! Imat ćete više dobiti, urednije poslovanje i – miran san.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
