Kako prenosi Trading Economics, “terminskim ugovorima za aluminij trgovalo se oko 2.200 dolara po toni, što je pad od gotovo 50 % u odnosu na rekordni vrhunac postignut u ožujku, budući da su zabrinutosti zbog ekonomske recesije i usporavanja proizvodnje zauzele prvo mjesto. Alcoa, najveći američki proizvođač aluminija, nedavno je upozorila ulagače da visoki troškovi energije i sirovina te pad cijena aluminija vrše pritisak na marže.” Century Aluminium, drugi najveći proizvođač, najavio je prije ljeta zatvaranje jedne od svojih američkih tvornica. To znači otpuštanje više od 600 radnika, i to zbog rastućih troškova energije. Londonska burza metala je isto tako izvijestila da će ograničiti nove isporuke ruskog metala. Podsjećam, u ožujku je dosegnuta povijesno najviša cijena aluminija od oko 4.100 dolara po toni, neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
CIJENA ALUMINIJA I PRIRODNOG PLINA VIŠE NIJE KORELIRANA
Boksit je glavna ruda iz koje se dobiva aluminij. Prema procjenama, između 85 i 90 posto boksita ide u aluminij. Nadalje, pet najvećih proizvođača boksita su Australija, Kina, Gvineja, Brazil i Indija. Zajedno čine oko 80 posto svjetske proizvodnje. Australija i Kina čine skoro polovicu svjetske proizvodnje (47 %). Aluminij se najviše koristi u sektorima prijevoza, graditeljstva, elektronike te proizvodima krajnje potrošnje. Gotovo svaki dom, ured i tvornica koriste proizvode od aluminija.
Ono što je vrijedilo dosad kao pravilo jest da su cijene plina i aluminija usklađene (korelirane) u svojem kretanju. Ta je korelacija, međutim, pukla u ovoj godini. Razlog je nimalo neočekivan – geostrategija. Cijene aluminija prepolovile su se od svog vrhunca u ožujku, za razliku od cijena plina. Pritom su u Europi zatvarane tvornice: više od polovice europskih kapaciteta za taljenje aluminija, i to zbog ovogodišnjih visokih cijena energije. Zato kineski proizvodi sve više popunjavaju nestašice nastale nakon rata u Ukrajini.
Izvor: Trading Economics
Pad cijena aluminija je, dakle, uzrokovan manjom potražnjom i jakim stanjem zaliha u Kini. Zbog pogoršane makroekonomske pozadine, povećala se zabrinutost zbog usporavanja potražnje. Podaci ukazuju da se kineski proizvodni sektor neočekivano smanjio u srpnju, uslijed raširenih prekida rada zbog odgovora na Covid-19 i zabrinutosti zbog stanja kineskog duga.
EUROPA OVISI O UVOZU ALUMINIJA IZ AFRIKE
U Europi se oko 12 milijuna tona ili 84 % ukupno prerađene rude boksita uvozi, pretežno iz Afrike (Gvineja, Sierra Leone, Gana). Zatim se obrađuje kako bi se aluminij dobio na europskom tlu. Ostatak se iskopa u Europi, uglavnom u Grčkoj i manjim dijelom u Mađarskoj. Značajni resursi boksita niže čistoće postoje u Europi, ali se trenutno ne iskorištavaju zbog tehnologije i troškova. Eventualno ekonomično korištenje tih resursa bi značajno smanjilo potrebe za uvozom. Vađenje boksita unutar EU je ograničeno i iznosi otprilike 1,5 % ukupne globalne količine. Stoga je EU vrlo ovisna o uvozu ove rude. EU, osim toga, uvozi i značajne količine metalurške glinice kako bi pokrila potražnju talionica u EU.
U dugom roku, na cijenu aluminija (nakon razrješenja rusko-ukrajinskog rata te sukoba Rusije i Zapada) strategija postizanja CO2 neutralnosti bit će glavni faktor utjecaja. Tu će poseban naglasak biti na budućoj tehnologiji proizvodnje i pogona vozila. Naime, fotonaponska industrija mogla bi utjecati na povećanu potražnju za aluminijem. U ovoj godini, veći rast kamatnih stopa (FED) te kineska fiskalna politika koja nastoji povećati ulaganja u infrastrukturu bit će glavne odrednice kretanja. Kamatne stope, a samim time jači dolar, inverzno utječu na cijene metala. Istovremeno, kineska fiskalna politika utječe na povećanje potražnje i podizanje cijena. S obzirom na pucanje korelacije između cijena aluminija i plina, bit će puno teže predvidjeti daljnja dugoročnija kretanja ovog vrlo važnog metala.
