U sjeni promjena kamatnih stopa najvećih središnjih banaka prošlog tjedna, ostala je vijest o gašenju najvećeg europskog plinskog polja. Ona je duboko uznemirila europsko tržište u četvrtak jer ga nadležna vlast namjerava trajno zatvoriti za manje od četiri mjeseca. Time bi se mogli stvoriti problemi u opskrbi plina, što znači da će cijena prirodnog plina ove zime biti pod pritiskom. Premda je na spomenutom plinskom polju ostala znatna količina rezervi, njegovo zatvaranje vuče korijene u događajima iz osamdesetih.
POTRESNI GRONINGEN
Do 1959., smatralo se da u Sjevernom moru nema nafte ili prirodnog plina. Kako piše GeoExPro, istraživanja su počela još početkom pedesetih. Primjerice, jedna od prvih bušotina na sjeveru Nizozemske, u Harkstedeu, naišla je na tragove plina. Sljedeća bušotina iz 1955. nije našla ništa. Zato otkriće količine plina dovoljne za komercijalno vađenje 1959., u sklopu formacije Rotliegend, nije donijelo veliki entuzijazam. Kad je plin ponovno pronađen 30 km jugoistočno, ni to nije bilo posebno zanimljivo. No, kad se 20 km sjeveroistočno pronašao plin na istoj dubini kao i kod prethodne dvije bušotine, kockice su se posložile.
Otkriveno polje Groningen bilo je površine 900 km2 i imalo je rezerve od 2.800 milijardi kubičnih metara plina. To je do danas najveće europsko nalazište i deseto najveće u svijetu. Utjecaj na nizozemsko i europsko gospodarstvo bio je golem. U roku od nekoliko godina, započela je komercijalna proizvodnja, a cijevi su provedene diljem zemlje. Jeftin i pouzdan izvor energije pomogao je jeftinijem zagrijavanju staklenika te ekspanziji nizozemske proizvodnje cvijeća i povrtlarskih kultura. Ujedno, odustajanjem od ugljena kao dominantnog izvora energije za grijanje, znatno se pročistio zrak u Nizozemskoj i susjednim europskim zemljama.
Zašto se onda ovo polje zatvara? Još je 1963. inženjer Willem Meiborg upozorio da bi moglo doći do slijeganja tla, što se kasnije i događalo. Zatim je 1991. došlo do prvog u nizu potresa izazvanih bušenjem, snage 2,4 stupnja po Richteru. Najsnažniji među njima zabilježen je 2012., i bio je magnitude 3,6. Ured državnog nadzora nad rudnicima (Staatstoezicht op de Mijnen) procijenio je kako bi moglo doći i do snažnijih potresa, magnitude između 4 i 5. Preporučio je brzo ograničenje vađenja. Zatvaranje je tako bilo predviđeno između 2025. i 2028., s mogućnošću pomicanja unaprijed.
CIJENA PRIRODNOG PLINA U PORASTU
Tako je odlučeno da se polje Groningen zatvara do 1. listopada. Europska je cijena prirodnog plina zato znatno oscilirala prethodnog tjedna. Kako prenosi Trading Economics, “terminske cijene prirodnog plina u Europi porasle su više od 60% u prvoj polovici lipnja zbog zabrinutosti oko opskrbe. Cijene prirodnog plina premašile su gotovo dvomjesečnu najvišu razinu od 49,95 €/MWh sredinom lipnja, prije nego što su se spustile na oko 40 €. To je znatno iznad najniže dvogodišnje cijene od 23,10 €, zabilježene 1. lipnja.”
Podsjetimo se i kako se prirodni plin ne crpi ni na nekoliko norveških plinskih polja, koja su privremeno zatvorena zbog radova. Ova bi ljetna sezona trebala biti toplija od prosjeka, što bi moglo povećati potražnju za energijom. Ipak, kako ističe Trading Economics, “europska skladišta plina popunjena su 72,6%, što je rekordna razina za ovo doba godine”. EU planira popuniti skladišta do 90 % do početka studenog i sezone grijanja.
Ako vaše poduzeće koristi veću količinu energije u proizvodnji, savjetujem vam da pratite ova kretanja te pripremite scenarije za drugu polovicu godine. Biti spreman, to je sve!