Dokapitalizacija HEP-a pokazuje: nema besplatnog ručka

Dokapitalizacija HEP-a

Objavljen je novi bilten HNB-a. Osvrnut ću se na dio o kamatnim stopama i kreditima, s posebnim naglaskom na energetska poduzeća. Naime, u jednoj se rečenici možda krije razlog zašto se sprema dokapitalizacija HEP-a.

TKO POTIČE POTRAŽNJU ZA KREDITIMA

Kamatne stope zasad daleko više rastu za poduzeća, negoli za stanovništvo: “U uvjetima pooštravanja monetarne politike ESB-a, kamatne stope na kredite banaka u Hrvatskoj također bilježe rast koji je i dalje izraženiji za kredite nefinancijskim poduzećima nego za kredite stanovništvu. Od početka ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a, započetog u srpnju prošle godine, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima porasla je za 150 baznih bodova i u siječnju je iznosila 3,2%.”

Potiču li potražnju za kreditima upravo energetska poduzeća? Moje misli idu prema HEP-u. Bilten kaže: “Potražnju za kreditima i na početku ove godine generiraju poduzeća u energetskom sektoru, što je pridonijelo nastavku godišnjeg rasta kredita poduzećima po iznimno visokim stopama od više od 20%.” To znači da su plasmani rasli za sva poduzeća te da su generator u značajnoj mjeri bila upravo energetska poduzeća. Što se dogodilo?

DOKAPITALIZACIJA HEP-A I CIJENA SUBVENCIONIRANJA

Prilikom izglasavanja jesenskog paketa mjera Vlade u visini 21 milijardi kuna, teret krize trebao je ponijeti i HEP s iznosom od 6 milijardi kuna. Kako je u tom trenutku stajao HEP? Dostupni su nam polugodišnji financijski izvještaji HEP Grupe za 2022. godinu.

Simptomatično, iznos novca na računu bio je 5.938 milijuna kuna, odnosno gotovo 6 milijardi kuna. Uz to, polugodišnji rezultat bio je negativan: u prvom polugodištu prošle godine gubitak je iznosio 1,1 milijardu kuna. Istodobno je HEP u prvom polugodištu 2021. bio u plusu od 1,3 milijardi kuna. Neto operativni novčani tok je bio drastično smanjen: s 2,2 milijardi kuna u prvom polugodištu 2021. na samo 20 milijuna kuna za isto razdoblje 2022. Utjecaj velikog povećanja izdataka dobavljačima bio je ključan za takvo kretanje novčanog toka. Porast izdataka bio je izuzetan, s 3,9 na 9,6 milijardi kuna.

Državno subvencioniranje struje netko je morao platiti, na što je više puta upozorio kolega Vidaković. Time se ugrozila supstanca za investiranje u budućem razdoblju. Tu ćemo cijenu, zbog smanjene investicijske supstance, morati platiti u obliku dokapitalizacije koju će raditi država. U prijevodu, dokapitalizirat ćemo mi, našim poreznim novcem ili opet našim novcem kroz skuplju struju u budućnosti. HEP, uz to, mora uzimati i nove kredite.

Prije nekoliko dana kolega Hrvoje Japunčić naglasio je i pitanje likvidnosti. “[O]no što je dosta aktualno je pitanje likvidnosti i mislim da u tom kontekstu sada, predstavnici ministarstva gospodarstva i financija, gledaju kako ostvarivati adekvatnu likvidonosnu poziciju jer HEP nabavlja određenu količinu plina na tržištima i za to mora imati sredstva”. Pritom je naglasio da HEP ima dovoljno solventnosti.

DRŽAVA NAMJERAVA ZADRŽATI 100 % VLASNIŠTVA

Kakva je stvarna pozicija HEP-a, moći ćemo utvrditi po objavi financijskih izvještaja za cijelu 2022. Pritom podsjećam da je rejting HEP-a povećan u srpnju 2022., što može, s pogoršanim financijskim pokazateljima, lako doći u pitanje.

Prošlog je tjedna ministar Primorac naglasio kako će HEP biti dokapitaliziran. Poslovni dnevnik raspolaže s informacijom da se radi o iznosu između 660 i 900 milijuna eura, odnosno 5 do 6,8 milijardi kuna. To bi moglo biti onih 5,9 milijardi s računa, uz gubitak od oko milijardu kuna, ako gledamo maksimalni iznos unutar raspona. Ako se dokapitalizacija HEP-a ne ostvari, nastavak negativnog poslovanja značajno bi ga oslabio i učinio ranjivim na eventualno preuzimanje. Baš kao što je i UBS preuzeo Credit Suisse. Utoliko mi je zanimljiv komentar premijera Plenkovića. Citiram navod iz Poslovnog dnevnika: “Plenković je tom prilikom rekao kako nema govora o promjeni vlasničke strukture u sklopu te operacije, odnosno da država namjerava zadržati puno vlasništvo nad HEP-om.”

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: