Svijet postaje sve rizičnije mjesto, ako ste ulagač ili poduzetnik. Europa je globalno preslagivanje dočekala relativno nespremna, mogli bismo reći i uspavana. No, to ne znači da prilike ne postoje. A gdje u svemu tomu stoji Hrvatska?
DUBROVNIK KAO PRIMJER USPJEŠNE, MALE EKONOMIJE
S konferencije HNB-a i MMF-a u Dubrovniku izdvojio bih jednu intrigantnu poruku guvernera Vujčića: “Možda je dobro da konferenciju održavamo u Dubrovniku, koji je primjer kako se mala ekonomija stotinama godina nosila s fragmentiranim svijetom, između velikih sila Otomanskog carstva i Venecije, tako da je uspostavila dobre trgovinske odnose sa svima i osigurala pristup svim tržištima, a počivala je na dobrim standardima, vladavini prava i otvorenosti. To su principi iz prošlosti koje nas uče za sadašnjost i na njima moramo inzistirati kao Europa, a posebno male otvorene ekonomije srednje, istočne i jugoistočne Europe.”
Implicira se time kako je u fragmentiranom, rizičnom svijetu Dubrovnik stoljećima znao kako se kvalitetno pozicionirati i napredovati. Čini se da je u tome bila iznimno važna propulzivnost ekonomije, ali izvrsna diplomacija. Dubrovnik kao primjer nije slučajan: mogli bismo reći da je bio okružen moćnim silama poput Mletačke Republike ili Osmanskog Carstva. Unatoč tome, još je u 16. stoljeću bila dom čak 90.000 stanovnika, tek nešto manje nego što ih je danas.
SREDINA NAJBOLJEG DESETLJEĆA?
Guverner je istaknuo kako očekuje da ćemo dosegnuti 85 % visine BDP-a per capita u EU, u usporedbi s okvirno 70 % u 2021. To potvrđuje kako i on smatra da ćemo zabilježiti najbolje desetljeće hrvatske ekonomske povijesti. Istina, postoje određeni rizici ostvarenju daljnjeg rasta te sustizanje BDP per capita Europske unije neće toliko značiti ako sama Unija bude stagnirala. Kako, dakle, iskoristiti primjer koji je dao guverner za ostvarenje ambicioznog cilja?
Vjerujem da od Dubrovnika možemo naučiti, između ostalog:
- Kako koristiti svoj strateški položaj. Dubrovačka Republika bila je smještena između velikih sila i znala je kako to iskoristiti, osobito u trgovini, ne odričući se visokih moralnih standarda. Pisao je o tome i slavni Benedikt Kotruljević. Naš položaj je možda izazovan, ali otvara brojne prilike.
- Diverzificirati ekonomiju i poslovanje. Ako imamo brojne kupce s različitih tržišta, manje će nas opteretiti poteškoće kod jednog od njih, a koje se neminovno događaju. To je važno i na državnoj razini, kao i na razini pojedinačnih poduzeća.
- Biti poduzetni, inovativni i pritom se držati visokih pravnih standarda. Poznato je da je Dubrovačka Republika ukinula ropstvo prije više od 600 godina. Vlast je efektivno imao Senat. Visoko su se cijenile osobne slobode, ali istovremeno se pozivalo i na odgovornost prema općem dobru. Dobar pravni sustav i jako poduzetništvo bilo je jamstvo stabilnosti.
- Ne biti naivni. Dubrovnik je trgovao s mnogima, ali se znao zaštititi od vanjskih prijetnji. Inače mala državica, koja je dugo bila trn u oku Veneciji, ne bi preživjela sve do početka 19. stoljeća. Ni mi ne smijemo biti naivni po pitanju zaštite naših interesa.
Puno možemo učiti od manjih gradova, zato i konferencija Dobitna formula, čiji sam suorganizator, sutra gostuje u Karlovcu. Vidimo se!
