HNB u svom novom izvještaju poručuje da je financijski sustav stabilan, ali istovremeno upozorava na rizike koji bi tu stabilnost mogli testirati. Kao što sam nedavno spomenuo, tržišne sile djeluju neovisno o željama regulatora: mogu se ignorirati, ali ne i poništiti. Ako cijene nekretnina i kreditiranje rastu brže od stvarne ekonomije, prije ili kasnije će tržišne sile učiniti svoje.
SISTEMSKI RIZICI UMJERENI, ALI MOŽDA NE ZADUGO
HNB zaključuje da je ukupna izloženost sistemskim rizicima umjerena, ali se u pozadini gomilaju faktori koji bi to mogli promijeniti. Primjerice:
- gospodarski rast i rast plaća podržavaju potrošnju, ali i povećano zaduživanje
- geopolitički rizici i trgovinske tenzije povećavaju globalnu neizvjesnost
- bankarski sustav je stabilan, no snažan rast kreditiranja kod nekretnina i građevinarstva povećava konjunkturne rizike.
Financijski sustav zasad pokazuje otpornost, ali ključni pokazatelji signaliziraju potrebu za budnim praćenjem.
INFLACIJA, PLAĆE I NEKRETNINE
Unatoč globalnim pritiscima, hrvatsko gospodarstvo bilježi snažan rast. No, inflacija je i dalje povišena (5 % u siječnju 2025.), dok temeljna inflacija ostaje na 4,5 %. Tržište rada je robusno. Rast plaća podupire kupovnu moć, ali donosi i inflacijske pritiske. Pitanje je hoće li plaće dugoročno pratiti rast troškova ili će se kupovna moć ipak smanjivati.
Rast kredita i cijena nekretnina upućuju na snažnu potražnju, ali i potencijalne ranjivosti:
- stambeni krediti rastu 10% godišnje, gotovinski 16%
- trećina novih stambenih kredita (35 %) ima omjer duga prema dohotku (DSTI) iznad 45 %
- cijene nekretnina rastu po stopi od 12,3 %, dok broj transakcija opada.
Tržište nekretnina još uvijek nalazi kupce. Ipak, smanjenje broja transakcija može značiti da dosežemo gornje granice platežne moći kupaca.
MAKROBONITETNE MJERE
HNB planira poduzeti mjere kako bi obuzdao kreditiranje i zaštitio financijsku stabilnost:
- stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala ostaje na 1,5%
- bankama se signalizira da budu opreznije u kreditiranju.
Iako ove mjere mogu pomoći u usporavanju kreditnog ciklusa, to ne jamči da ćemo uspjeti reagirati prije korekcije.
FINANCIJSKA STABILNOST I GEOPOLITIKA
Geopolitički čimbenici mogu imati dugoročne posljedice na gospodarstvo:
- rat u Ukrajini i Bliskom istoku povećava neizvjesnost i troškove energije
- protekcionističke politike SAD-a mogu smanjiti izvoz iz EU i Hrvatske
- povećana vojna izdvajanja u EU mogu izazvati pritisak na javne financije.
Iako su ovi faktori izvan kontrole domaće politike, njihov utjecaj na inflaciju i kamatne stope mogao bi utjecati na ekonomiju narednih godina. HNB-ova analiza jasno pokazuje da je financijski sustav trenutačno stabilan, ali rast kredita i tržište nekretnina zahtijevaju oprez.
Ključno je pitanje hoće li regulatorne mjere uspjeti pravodobno smanjiti potencijalne rizike ili će tržište samo pronaći svoju ravnotežu kroz korekciju.
Ako želite zaštititi svoje poslovanje od ovih i sličnih rizika, dogovorite sastanak ovdje.
