Josip Vučko: U čemu griješi fitness industrija?

Josip Vučko fitness industrija

Fitness industrija relativno je nov izum. Prije više desetaka tisuća godina, nije nam bila potrebna: preživljavali smo kao lovci i sakupljači. Svakodnevno bismo prevaljivali velike udaljenosti, penjali se, dizali teške predmete, trčali i bježali od zvijeri. Što je bilo ključno za preživljavanje? Tjelesna spremnost.

Razvojem civilizacije, pronalazili smo lakše načine za preživljavanje pa se tako počela razvijati poljoprivreda. Radili smo u polju, brinuli o uzgoju stoke, kopali i orali. I tada smo bili tjelesno aktivni po cijele dane. No, nakon industrijske revolucije i razvoja strojeva, potreba za fizičkim radom bila je sve manja. Migrirali smo u gradove i počeli raditi sjedilačke poslove u tvornicama. Tehnološki razvoj u prošlom i ovom stoljeću smanjivao je potrebe za kretanjem, a hrana je postajala sve dostupnija. Nema više traganja za hranom, a ni ta hrana više nije ista.

POSLJEDICE SUVREMENOG NAČINA ŽIVOTA

Nikad u povijesti nije nam bilo dostupno toliko brze, kalorične, prerađene i jeftine hrane za koju ne trebamo pješačiti ili loviti danima, niti je mjesecima uzgajati. Suvremenim načinom življenja, prava pandemija je ugledala svjetlo dana: pretilost i prekomjerna tjelesna masa. Procjena troškova uzrokovanih tjelesnom neaktivnošću, koja uzrokuje pet glavnih kroničnih nezaraznih bolesti svjetske populacije, iznosi više od 67,5 milijardi dolara. Izravni zdravstveni troškovi ove pandemije u RH procijenjeni su na 26,6 milijuna dolara.

Jedna od posljedica sedentarnog načina života je nastanak fitness centara. Prije samo stotinjak godina, njihovo postojanje bilo bi gotovo apsurdno. Danas su dio svakog urbanog područja.

Može li rješenje problema postati jedan od njegovih uzroka? Mislim da je fitness industrija jedan od najboljih pokazatelja navedene teze.

Prva asocijacija na riječ fitness dovoljno govori. Jeste li pomislili na baku koja se razgibava i majku koja vježba nakon poroda? Ili je prva slika nabildani tip u uskoj majici i djevojka u topu i tajicama? Doživljavate li riječ fitness kao srozanu i površnu ili s renomeom i integritetom? Ako promotrimo brojeve, 60 posto stanovnika RH uopće nije tjelesno aktivno, a tek oko 10 posto su redovito tjelesno aktivni. Od ukupnog broja tjelesno aktivnih ljudi, tek oko 5 posto posjećuje fitness centre.

Ljudi mi često spominju, nastojeći se opravdati zašto ne žive zdravije i ne treniraju, ambijent u fitness centrima. Kažu da se ne osjećaju ugodno ili da tamo idu samo oni koji su već u treningu pa žele ostati u formi.

FITNESS INDUSTRIJA U POGREŠNOM NARATIVU

Pitao sam se: zašto dominira takav narativ? Fitness industrija bi trebala biti perjanica u promociji tjelesne aktivnosti, a ne jedan od razloga tjelesne neaktivnosti! Fitness centri bi trebali biti mjesta za nadoknadu deficita kretanja i razvoja tjelesnih kapaciteta, a ne opsesivnog bavljenja tjelesnom estetikom. Otkud onda takva percepcija kod prosječnog čovjeka?

Naravno, možemo biti aktivni i bez odlaska u fitness centar, ali želim reći da fitness industrija svojim krivim pristupom stvara negativan stav kod prosječnog čovjeka prema tjelesnoj aktivnosti. Prosječna se osoba teško može poistovjetiti s fitness idealom koji mu se nameće preko fitness reklama, plakata i objava na društvenim mrežama. Prezentiraju se nerealno isklesana tijela iza kojih stoje godine fanatičnog rada, koja su nedostižna većini populacije s obzirom na to da imaju i druge obveze i aktivnosti.

Tržišno pozicioniranje fitnessa se oslanja na ideal tijela, estetike i ušminkane vanjštine. Na suplementaciju, tajice, topiće i bicepse. Na društvenim mrežama vlada slika koja od fitnessa pravi svojevrstan cirkus, nastojeći privući pažnju. Uvjeren sam da sve to doprinosi rezultatima najnovijih istraživanja da je Hrvatska najdeblja nacija u Europi, a pretilost globalna pandemija. Zato treba promijeniti cjelokupnu paradigmu promocije fitnessa, tjelesne aktivnosti i tjelovježbe. Treba vratiti izgubljeno dostojanstvo tako plemenitoj industriji.

ŠTO JE ZAPRAVO FITNESS

Fitness bi u nama trebao proizvoditi sljedeće asocijacije:

  • baka koja se dođe razgibati i aktivirati
  • školarac koji razvija motoričke sposobnosti za pravilan rast i razvoj
  • poslovni čovjek koji je cijeli dan sjedio u uredu pa dođe nadoknaditi manjak kretanja
  • pretila osoba koja se bori s kilogramima
  • anoreksična osoba koja nastoji dobiti mišićnu masu
  • dijabetičar kojemu trening pomaže u regulaciji šećera u krvi
  • majka koja se vraća u stanje psihofizičke forme nakon poroda
  • oboljeli od kardiovaskularnih bolesti koji razvijaju aerobne kapacitete i izdržljivost
  • rekreativac koji želi živjeti zdravo i prevenirati nastanak kroničnih nezaraznih bolesti.

Fitness je higijena. Tjelesna i zdravstvena kultura, dio identiteta, a ne kult tijela. I zato sam uvjeren: ako tako pristupimo fitnessu i promociji tjelesne aktivnosti, imat ćemo aktivniju, zdraviju i zadovoljniju naciju.

Autor: Josip Vučko


Josip VučkoJosip Vučko je suprug i otac dvoje djece. Po zanimanju je magistar kineziologije u edukaciji i kondicijskoj pripremi. Ima višegodišnje iskustvo kao kondicijski trener u različitim klubovima, reprezentacijama, fitness centrima i kampovima. Protekle dvije godine vlasnik je i trener Vučko kondicijskog centra, specijaliziranog za individualne treninge u području zdravstvenog fitnessa i kondicijskog razvoja mladih sportaša.


Ovo je članak iz nove serije, Gostujući članci.

 

 

Nema besplatnog ručka - ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: