Tjedan iznenađenja! Američki BDP pao neočekivanih 1,4 posto u prvom kvartalu umjesto očekivanog rasta od 1 posto. Dolar je na najvišim razinama u skoro dvadeset godina, i to osobito prema jenu. Japanska centralna banka i dalje ne podiže kamatne stope, nadajući se konačno nekakvoj inflaciji koja bi ih iščupala iz zamke likvidnosti. MMF je drastično korigirao procjene globalnog rasta. Jedna od rijetkih koja nije iznenadila je Christine Lagarde, s retorikom da američka i europska inflacija nisu jednake te da su za sve krivi energenti. Kao da je rast cijena energenata bio crni labud. Na sunčanoj strani, donosim prve podatke o turističkoj sezoni. Pojašnjavam razloge poskupljenja hrvatskog duga i raskrinkavam neke mitove. Na koncu, pružam nekoliko jednostavnih savjeta kako upravljati financijama vlastitog poduzeća u doba povišene inflacije te posebnu ponudu za nove klijente u svibnju.
Petak, 29.4.
KAKO SE NOSITI S INFLACIJOM
Jedan koristan pregled o tome kako se ponašati za vrijeme povišene inflacije već sam objavio prošle godine. Sad, kad je prognozirana stopa inflacije za ovu godinu od 7,8 posto, prilagodba novim okolnostima mora početi što prije. McKinsey je nedavno objavio članak u kojem je iznio pitanja kojima bi se direktor (uprava) trebao rukovoditi. No, oni pritom koriste izraze poput: agilno, ortodoksija, međufunkcijska ekspertiza, krajolik talenata, otisak, n-redovi, disrupcija… Š to sve te šarene riječi znače za malog i srednjeg poduzetnika? Za početak, da je možda vrijeme za povoljni dug i angažman stručnjaka. Kako to učiniti te koju posebnu pogodnost nudim u svibnju za nove klijente, saznajte ovdje.
Četvrtak, 28.4.
VELIKA KOREKCIJA PROCJENA RASTA
Prema najnovijim MMF-ovim analizama, gospodarski rast u Aziji i na Pacifiku usporit će više nego što se ranije procjenjivalo u 2022. Glavni su razlozi izbijanje rata u Ukrajini, izbijanje pandemije i pooštravanje globalnih financijskih uvjeta. MMF procjenjuje da će dodatno usporiti rast azijskog BDP-a (kao i svjetskog). Globalni rast bi po njima trebao usporiti s procijenjenih 6,1 posto u 2021. na 3,6 posto u 2022. i 2023. To je 0,8 i 0,2 postotna boda niže za 2022. i 2023. nego što je predviđeno u siječnju.
Zašto ovako snažne revizije gospodarskog rasta? Kako pomiriti težak kompromis između podrške oporavku i obuzdavanja inflacije i duga? I zašto je neobično slabljenje dalekoistočnih valuta, poput jena, juana i wona? Pročitajte više u mom osvrtu na neočekivani suton Dalekog istoka.
Srijeda, 27.4.
INVAZIJA NIJE BILA CRNI LABUD, A NI INFLACIJA
Premda se i SAD i Europska unija suočavaju s inflacijom, njihovi su izvori ipak donekle različiti. Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke (ECB), izjavila je kako se ova dva područja suočavaju s drukčijim izazovima. Kako kaže, u Europi su troškovi energenata ključni faktor kod inflacije, dok je u SAD-u to “napeto” tržište rada koje stvara inflatorne pritiske.
“Sve da i sad podignem kamatne stope, to neće spustiti cijene energenata”, rekla je.
Možda su čelnici FED-a i ECB-a trebali razmišljati o tome prije nego što su počeli mahnito stiskati Ctrl+P i pumpati novac u sustav koji, jednostavno, nije mogao podnijeti toliko povećanje ponude novca bez pregrijavanja. Pojava inflacije, stoga, nije bila iznenađenje. Čak i rast cijena energenata zbog invazije na Ukrajinu nije bio nekakav crni labud, već prije sivi nosorog. Taj geopolitički rizik se mogao predvidjeti.
Vrijeme je da europski birokrati priznaju da su se kladili, i da su se kladili na krivog konja.
Utorak, 26.4.
ZAŠ TO JE POSKUPIO HRVATSKI DUG
Nedavni komentar u Jutarnjem bio je naslovljen „Među žrtve ruske agresije treba uvrstiti i hrvatske euroobveznice”. S time se ne slažem, a za Ekonomski Lab objasnio sam i zašto.
Naime, razlike prinosa do dospijeća desetogodišnje hrvatske obveznice počele su se dramatično mijenjati još od studenoga prošle godine. Provjerite i zašto neke zemlje imaju veći rast spreadova od Hrvatske te s čime je to povezano.
Na koncu, raskrinkavam neke retoričke manevre o trendu poreznih rasterećenja gospodarstva te dajem pregled investicija korporativnog sektora od početka tisućljeća.
Ponedjeljak, 25.4.
PRVI PODACI O NOVOJ TURISTIČKOJ SEZONI
Koronakriza je na izmaku. Većina javnozdravstvenih mjera je ukinuta, iako posljedice financijskih mjera i masovnog stiskanja Ctrl+P tek počinjemo osjećati. Ako bismo mogli napokon imati normalno ljeto, postavlja se pitanje: kakva nas turistička sezona očekuje? U intervjuu za Net.hr, gospodin Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih turističkih agencija, kaže da je „oprezno optimističan” na gornje pitanje. Zašto oprezno? Fain ističe da postoji previše faktora koji su posve nepredvidljivi.
U mom članku od ponedjeljka saznajte zašto bi ova turistička sezona mogla nadmašiti 2019., kao i koji su izazovi pred nautičkim turizmom. Provjerite i prve podatke o popunjenosti od Uskrsa te što nam govori povećana kupovina hrvatskih kuna.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
