Dvije su stvari bile znakovite uoči invazije na Ukrajinu. Prva je da ruski političar Žirinovski praktično najavio točan datum invazije dva mjeseca prije, rekavši da će to biti 22.2. Drugo je da je rusko državno vodstvo bilo u posjetu Pekingu prilikom otvaranja ZOI. Naime, ZOI su završile četiri dana prije invazije. Lako je moguće da je Peking bio informiran o namjerama službene Moskve. Prisjetimo se ljetne Olimpijade u 2008. i rata u Južnoj Osetiji, dijelu Gruzije koji je danas pod ruskom kontrolom. Rat je počeo tjedan dana prije OI, što nije osobito usrećilo kinesko vodstvo. Nijedan domaćin ne može biti sretan kad se reflektori prebace sa sporta na rat. Milijarde uložene u promociju Kine odjednom su imale daleko manji povrat na uloženo. I ove godine su u igri opet milijarde (i milijarde). No, sad je o njima odlučivao Jedinstveni sanacijski odbor. Evo što se dogodilo.
NOVA HRVATSKA BANKA JE – NOVA HRVATSKA BANKA
Jedan od rukavaca ove invazije je sudbina Sberbanka u Sloveniji, Hrvatskoj, ali i Srbiji. Ranije se špekuliralo kako je za kupnju zainteresirana grupa povezanih osoba kojoj je stvarni vlasnik Miodrag Kostić. Njegova MK Grupa otprije ima znatna ulaganja u hrvatski turizam. Iako je ponuda postojala i čekalo se odobrenje, uvjeti su se naglo promijenili zbog invazije. Na koncu je HPB preuzeo posrnulu podružnicu za 71 milijun kuna u iznimno brzoj i koordiniranoj akciji koja je najprije sačuvala stabilnost financijskog sustava, a potom banku prodala i zadržala redovno poslovanje. Sberbank ili po novom Nova hrvatska banka, u Hrvatskoj ima 86 tisuća klijenta, od čega 6 tisuća korporativnih, dok 80 tisuća fizičkih osoba. Zauzima nešto više od 2 % tržišnog udjela. Ovaj će iznos biti uplaćen vlasniku, odnosno Sberbank Europe AG sa sjedištem u Beču te postati dio likvidacijske mase.
Invazijom narušeno poslovanje pet podružnica Sberbank Europe AG navelo je europske, ali i srpske i bosansko-hercegovačke regulatore na ubrzanu akciju. U Srbiji je AIK Banka (dio MK Grupe) postala vlasnik Sberbank Srbija, za što je Narodna banka Srbije dala potrebna odobrenja. U Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska, sam je entitet preuzeo poslovanje Sberbank i izvršit će dodatnu kapitalizaciju, dok u Federaciji BiH Agencija za bankarstvo preuzela upravljanje Sberbankom. U Mađarskoj i Češkoj (vlasnik također Sberbank Europe iz Beča, a ne Sberbank Rusija, kako sam prethodno napisao, hvala kolegi iz Nove hrvatske banke) su monetarne vlasti danas uskratile licencu za poslovanje u Mađarskoj i Češkoj. Ići će u likvidacijsku proceduru jer je Sberbank iz Rusije izjavio da ne može više osiguravati likvidnost za poslovanje svojih europskih podružnica.
KAKO DJELUJE JEDINSTVENI SANACIJSKI ODBOR
Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) Europske središnje banke aktivira se u ovakvim situacijama te donosi odluku o koracima nakon proglašenja ugroze te njihovom provođenju. Alternativne mjere za spašavanje koje se mogu provesti unutar razumnog vremenskog roka su preuzimanje (od strane druge banke) ili dokapitalizacija. Ako to nije moguće, onda Jedinstveni sanacijski odbor razmatra je li sanacija banke u javnom interesu. Ako nije, što se uglavnom događa kod malih ili specijaliziranih banaka, onda se provodi stečajni postupak po nacionalnom zakonodavstvu. Ako je sanacija banke u javnom interesu, tad se provodi neka od akcija sanacije.
Primjerice, može se prodati dio poslovanja ili se stvoriti ‘dobra’ i ‘loša’ banka kako bi se zadržalo zdravo tkivo. To znači i kupnju vremena da se u postupku novog vrednovanja nađe eventualni novi kupac, što znači da bi i HPB ili neki drugi kupac može doći do vlasništva. Treba istaknuti da Sberbank Europe AG nije suvlasnik Fortenova grupe, već je to matična banka, odnosno Sberbank. Dakle, to je odvojena jednadžba u kojoj još ima nepoznanica.
Iako se rusko državno vodstvo pripremilo za mnoge scenarije, pa i teške sankcije, neki potezi su očito i kalkulirani rizik, odnosno predstavljaju oportunitetni trošak vojne invazije.
IMPLICITNI TROŠAK ZELENE TRANZICIJE
Sad se vidi i duboko pogrešna njemačka politika zelene tranzicije. Imamo trošak greenflacije: jako skupe energente i nedovoljno dostupne energije da se pokriju potrebe u slučaju zastoja u dobavi i nafte i plina. Primjerice, cijena nafte preskočila je psihološku barijeru od 100 dolara, ovih je dana išla i preko 110. K tome nitko ne želi kupiti rusku naftu za skoro 20 dolara manje od ove cijene.
Pozdravljam hrvatski zaokret po energetskom pitanju, koji se veže uz povećanje nuklearnih kapaciteta, gdje je Francuska predvodnik, baš kao i nabavu vojnih aviona te ulaganje u LNG terminal na Krku. Upravo je potonje ulaganje umanjilo značaj onog što zovemo sivi nosorog: rizika političke nestabilnosti na europskom istoku i poteškoća u nabavi, odnosno porasta cijene plina.
Daljnje posljedice ruske invazije vidjet će se i mnogim drugim rukavcima. Među njima, očiti su porast cijena. Nije on vidljiv samo u energentima: rastu i cijene hrane, osobito žitarica, što može izazvati novi izbjeglički val s područja Afrike ili Srednjeg istoka. Ne treba zaboraviti ni da je Rusija, uz Južnu Afriku, najveći izvoznik platine i paladija. Autoindustrija trenutno troši 40 % proizvodnje platine i 80% paladija. Proizvodnja paladija je osobito osjetljiva na geopolitičke nestabilnosti, jer je Rusija najveći svjetski proizvođač s udjelom od preko 40 %.
Dosadašnji problemi u tzv. dobavnim lancima bit će još snažnije izraženi u avionskom i željezničkom prometu. Uskoro očekujemo i podatke o američkoj inflaciji te potezima američke središnje banke (FED).
