Kreditna aktivnost u eurozoni u prvom tromjesečju 2025. pokazuje divergentne trendove između poslovnog (korporativnog) i maloprodajnog (retail) sektora, s potencijalnim implikacijama na inflaciju i monetarnu politiku ECB-a.
PAD POTRAŽNJE ZA KREDITIMA KOD EU PODUZEĆA
Prema anketi ECB-a, banke su nastavile s blagim neto pooštravanjem kreditnih uvjeta za poduzeća. To je rezultat povećanih percipiranih rizika povezanih s ekonomskim izgledima i specifičnim situacijama kod poduzeća. Zabilježen je mali neto pad potražnje za poduzetničkim kreditima, uglavnom zbog smanjenih potreba za financiranjem zaliha i obrtnog kapitala, unatoč pozitivnom efektu nižih kamatnih stopa. Bez obzira na pooštravanje uvjeta, kreditiranje poduzeća poraslo je za 2,3 % u ožujku 2025. Najviša je to stopa rasta kredita od sredine 2023. godine.
U Hrvatskoj pak, prema podacima HNB-a za prvi kvartal, vidimo snažan rast kredita u prvom kvartalu u usporedbi s istim kvartalom prošle godine. Tome zasigurno doprinosi drastičan pad kamatnih stopa na nove kredite, kao i kontinuirano snažna ekonomska aktivnost, poduprta europskim sredstvima.
RAST EUROPSKE POTRAŽNJE ZA STAMBENIM KREDITIMA
Banke su umjereno ublažile kreditne standarde za stambene kredite, potaknute konkurencijom među bankama i povećanom tolerancijom na rizik. Potražnja za stambenim kreditima nastavila je snažno rasti unutar EU. Razlozi su uglavnom opći pad kamatnih stopa i poboljšani izgledi na tržištu nekretnina. Što se potrošačkih kredita tiče, zabilježen je blagi neto porast potražnje, podržan prvenstveno padom kamatnih stopa i povećanim povjerenjem potrošača. Kreditiranje kućanstava poraslo je za 1,7 % u ožujku 2025., što je najviša razina u gotovo dvije godine.
U Hrvatskoj je situacija specifična. HNB ima određene rezerve oko održivosti stambenih kredita uz ovakve uvjete, zbog čega je izdao preporuke komercijalnim bankama. Podsjećam, te “mjere HNB-a fokusiraju se na postavljane maksimalnog omjera duga prema dohotku (DSTI) i ograničavanja roka otplate kredita”. Utoliko bi kreditna aktivnost mogla biti pojačana u ovom segmentu do najavljenog nastupa ovih mjera. HNB piše da “ograničenja kriterija kreditiranja potrošača stupaju na snagu 1. srpnja 2025.”
ŠTO NAM GOVORI KREDITNA AKTIVNOST?
Kreditna aktivnost u eurozoni, zaključno, govori nam da postoji određen raskorak ili divergencija. Poslovni sektor se suočava s pooštrenim kreditnim uvjetima i smanjenom potražnjom. Istovremeno, maloprodajni sektor, posebno stambeni krediti, bilježe ublažavanje uvjeta i rast potražnje. To bi moglo imati određeni učinak na sljedeće korake ECB-a. Veće jačanje stambenih kredita moglo bi pritisnuti inflaciju, a pad poduzetničkih kredita povećati troškove proizvodnje.
Ukupan učinak kreditne aktivnosti u eurozoni u ovom kvartalu bit će blago inflatoran, pogotovo zbog snažne potrošačke i stambene dinamike. Kreditnu aktivnost valja pomno pratiti jer nam ne govori samo o inflatornim pritiscima, već i o raspoloženju na tržištu – a njega je vrlo važno razumjeti.
Ako želite saznati koliku kamatnu stopu bi vaše poduzeće moglo dobiti za svoj sljedeći kredit, kontaktirajte me ovdje.
