Nedavno su donesene nove mjere HNB-a, koje stanovništvo percipira kao limite na iznos kredita. No, zašto se ovo događa i koji je cilj mjera? Krenimo redom.
EKONOMSKA KRETANJA NALAŽU OPREZ
Tijekom 2024. godine, Hrvatska je zabilježila nekoliko značajnih ekonomskih kretanja:
- Ubrzanje inflacije. Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u prosincu 2024. ubrzala je s 4 na 4,5 posto.
- Prosječne neto plaće su stagnirale u trećem kvartalu. Prema podacima DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treći kvartal 2024. iznosila je 1.320 eura. To je nominalno niže za 0,1% u odnosu na drugi kvartal iste godine. Rast plaća je bio vidljiv tek u listopadu i studenome. Ovo je spojena posuda s kreditima.
- Rast gotovinskih nenamjenskih kredita. HNB bilježi ubrzani rast gotovinskih nenamjenskih kredita, s godišnjom stopom rasta od 15,8% na kraju rujna 2024. To je najviša zabilježena stopa još od prosinca 2011. Krajem godine rast je iznosio čak 15,9 posto! U šali možemo reći da je ovo najprodavaniji proizvod. HNB je izvijestio da raste i nenaplativost tih kredita. Kažu: relativno brzo. Čitam to kao određenu zabrinutost. Udio je 4 posto za kredite odobrene između 2021. i 2023.
- Udio duga kućanstava u BDP-u raste. Ako promatramo ukupni dug kućanstava u odnosu na nominalni BDP, on je u drugom kvartalu 2024. iznosio 32,7 posto, što predstavlja porast u odnosu na 31,6 posto zabilježenih u prethodnom kvartalu. To je prekid desetljetnog trenda razduživanja kućanstava.
ŠTO DONOSE MJERE HNB-A?
Kako bi se smanjili rizici prekomjernog zaduživanja građana i očuvala financijsku stabilnost, mjere HNB-a fokusiraju se na postavljane maksimalnog omjera duga prema dohotku (DSTI) i ograničavanja roka otplate kredita. Te se mjere nazivaju preporukama, ali HNB će ih redovito pratiti. Čitav tekst preporuke možete pronaći ovdje. Dvije točke je prenio Poslovni dnevnik:
- omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (eng. debt service to income, DSTI) ne smije biti veći od 45% za stambene kredite i 40% za nestambene kredite
- omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (eng. loan to value, LTV) ne smije biti veći od 90%.
U kontekstu stagnacije plaća i ubrzanog rasta inflacije, povećana dostupnost gotovinskih nenamjenskih kredita omogućila je građanima održavanje ili povećanje osobne potrošnje. Međutim, ovaj trend povećanog zaduživanja može predstavljati rizik za financijsku stabilnost kućanstava, posebno u uvjetima rastuće inflacije. Mjere HNB-a usmjerene su na ublažavanje tih rizika i očuvanje stabilnosti financijskog sustava.
LTV se računa kao omjer iznosa kredita prema vrijednosti imovine koja se financira. Više o njemu sam pisao ovdje u kontekstu poslovnih nekretnina.
Postoji mogućnost i da je rast gotovinskih nenamjenskih kredita dijelom uzrokovana ukidanjem prešutnog prekoračenja po tekućem računu, koje je stupilo na snagu 30. lipnja 2024. To je tema koju bi trebalo dublje istražiti.
U svakom slučaju, dobro je da osobna potrošnja bude pogonjena većim raspoloživim dohotkom umjesto zaduživanjem kućanstava, inače riskiramo tržišne poremećaje i recesiju. A, kao što sam pisao, važan zadatak pred nama je povećanje produktivnosti: tako da rast plaća bude održiv i praćen rastom ponude dobara i usluga.