“Njemački BDP smanjio se za 0,2 posto na tromjesečnoj razini u zadnja tri mjeseca 2022., nakon naviše revidiranog rasta od 0,5 posto u prethodnom razdoblju i prkoseći tržišnim očekivanjima stagnacije”, preliminarna je procjena njemačkih statističara koju prenosi Trading Economics. “Pad u najvećem europskom gospodarstvu uglavnom je bio uzrokovan padom potrošnje kućanstava, usred rastućih kamatnih stopa i uporno visoke inflacije. Na godišnjoj je razini gospodarski rast usporio na 1,1 posto u četvrtom tromjesečju, najslabiji od 2,1-postotne kontrakcije zabilježene u prvom tromjesečju 2021.” Kad bi se dogodio još jedan kvartal s takvim kretanjem, to bi tehnički značilo – recesiju. Bivši njemački ministar financija, a sadašnji kancelar Scholz, nekoliko je puta ponovio da Njemačka ne ide u recesiju. Njemačka je za nas važna jer s njom mnogo trgujemo, a odande nam dolazi i velik dio turista. U nastavku pogledajte kako Hrvatska stoji po indeksu sentimenta, stanju u maloprodaji, i zašto nas brine pad industrijske proizvodnje.
JEDRENJE NA NJEMAČKOM OPTIMIZMU
Njemački optimizam, kao i ekonomski modeli koje koristi HNB, potkraj su prošle godine dale “vjetar u leđa” guverneru Vujčiću da izjavi kako su šanse za hrvatsku recesiju također male. Konkretno, izjavio je da bi recesija mogla biti “plitka i kratka”. Sličnu najavu prošli je tjedan na Hrvatskom radiju dao i kolega Andrej Grubišić. Što se, dakle, može očekivati u Hrvatskoj?
DOBRI SENTIMENTI U PADU
ESI (europski indeks sentimenta) u eurozoni raste, dok u Hrvatskoj pada, iako je optimizam u Hrvatskoj od izbijanja rata u Ukrajini stalno na višim razinama nego europski (EU – Europska unija, EA – Eurozona).
Izvor: Europska komisija (https://ec.europa.eu/economy_finance/db_indicators/surveys/documents/2023/bcs_2023_01_statistical_annex_en.pdf)
PAD MALOPRODAJE ČAK I U PROSINCU
Maloprodaja je pala za 0,8 % na godišnjoj razini (gledajući lanjski prosinac). DZS nas je izvijestio o padu maloprodaje nakon rasta od 1,6 % u studenom. Smanjenje dolazi od neprehrambenih proizvoda (-3,5 % prema 1,5 % u studenom) te hrane, pića i duhana (-1,7 % prema -1,5 % u studenom). U ključnom potrošačkom mjesecu imali smo čak i mjesečni pad od 0,8 %. Ovo je znatan utjecaj inflacije na kupovnu moć, pa u tom svjetlu gledam i na ranije spomenuti pad sentimenta. Na grafikonu je prikazano kretanje maloprodaje s godišnjim stopama usporedbe po mjesecima, za eurozonu i Hrvatsku u posljednjih godinu dana.
Izvor: Trading Economics
ZAREDAO SE I PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Već treći mjesec zaredom imamo pad industrijske proizvodnje. I to nakon što smo od prosinca 2020. bilježili neprekidan rast! Premda priopćenje DZS-a stavlja naglasak na sektore u kojima se dogodio pad industrijske proizvodnje, odnosno one u kojima se dogodio rast, izdvojio bih sljedeće: “Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj na kraju prosinca 2022. u usporedbi sa zalihama na kraju studenoga 2022. veće su za 3,2 %, a u usporedbi sa zalihama na kraju prosinca 2021. veće su za 4,8 %.”
Izvor: Trading Economics, DZS
Ovo su znakovi da Hrvatska vidno usporava, kako je i u svojoj analizi napisala glavna analitičarka RBA, Zrinka Živković Matijević. Smatra da bi pad potrošnje stanovništva bio i veći da nije, kako je to okarakterizirala, “solidnog tržišta rada”. Naime, Hrvatska bilježi povijesno nisku stopu nezaposlenosti na 6,8 %, ali i trend rasta zaposlenosti. To napeto tržište rada će dugoročno raditi probleme svim zemljama Zapada, pa i Kini. Problem je višedimenzionalan: za daljnji ekonomski rast potrebno je platiti cijenu promjene demografije i kulture.
Još nešto iz analize RBA: turizam, koji je za naše gospodarstvo sve važniji, ovisi o situaciji u emitivnim zemljama. Ako će u njima situacija biti lošija nego lani, s utjecajem produljenje inflacije, teško da može biti bitnijih pomaka na bolje.
Tako u 2023. možemo očekivati da ne potonemo: da se stvari konsolidiraju, pa da možemo krenuti naprijed.
