Prije pet godina, rad na daljinu bio je nužnost, a ne privilegija. No, je li u međuvremenu taj trend nestao ili se nešto suštinski promijenilo na tržištu rada? U nastavku pronađite moju analizu, koja uzima u obzir istraživanje McKinseyja te najnovije podatke za Europu. Implikacije ću promatrati iz tri kuta: tržišta rada, poslovanja i sektora nekretnina.
RAD NA DALJINU: TRAJNA PROMJENA OBRAZACA
Prema McKinseyjevom istraživanju, fleksibilni rad (hibridni i udaljeni modeli) više nije prolazni odgovor na pandemiju, već strukturna promjena u načinu rada. Općenito, 58 % zaposlenika u SAD-u ima mogućnost rada od kuće barem jedan dan tjedno, 35 % može raditi potpuno udaljeno, a 87 % je onih koji imaju mogućnost fleksibilnog rada i koristi je. Dakle, iako je postojao određeni povratak u urede, dobar dio zaposlenika trajno je promijenio način rada.
HRVATSKA MEĐU NAJMANJE FLEKSIBILNIMA
Po pitanju tzv. hibridnog rada, 44 % zaposlenika u EU koji mogu raditi od kuće koriste hibridni model. Isključivi rad na daljinu je pao na 14 % s 24 % u 2022. Rad isključivo u uredu sad se nalazi na 41 %. Najfleksibilnije zemlje su Nizozemska, Finska, Irska te Njemačka. Među najmanje fleksibilne pripadaju Hrvatska, Grčka, Cipar, Italija te Portugal. Može se zaključiti da postoji podjela sjever-jug po fleksibilnosti rada.
Nadalje, u 2022. godini 22 % zaposlenika radilo je povremeno ili redovito na daljinu. Razine fleksibilnosti u velikoj mjeri ovise o sektoru, IT infrastrukturi i pravnim regulacijama. Tako očekujem da će prilagodba na rad na daljinu biti najsporija u graditeljstvu, gdje ćemo vrlo postupno prelaziti na djelomični rad na daljinu preko daljinski upravljanih strojeva. S druge strane, vidimo da je u IT sektoru ta prilagodba već uvelike nastupila.
KAKAV JE UTJECAJ NA NEKRETNINE?
McKinsey predviđa značajan pad potražnje za uredskim prostorima u većim urbanim centrima do 2030. U Europi se bilježi pad iskorištenosti uredskog prostora i sve veći interes za fleksibilne najmove (npr. coworking, kratkoročni najam). Višak uredskog prostora se sve češće prenamjenjuje u stambene jedinice (posebno za rad od kuće), logističke centre (e-commerce potražnja), kao i coworking prostore te startup inkubatore.
Smanjenje dnevne fluktuacije ureda smanjuje i promet u središnjim dijelovima gradova. To stvara neki novi potencijal za razvoj iskustvenih i interaktivnih maloprodajnih sadržaja. Vjerujem da će i turizam ići u tom smjeru. Pogledajmo sada moguće implikacije na javne politike, strategiju i nekretninski sektor.
Fleksibilni rad je potvrđen kao novi standard poslovanja, uzevši u obzir preferencije radnika, tehnološku dostupnost i promjene u načinu života. U kombinaciji s trendovima u sektoru nekretnina, rad na daljinu izaziva potrebu za strateškim preusmjeravanjem kapitala, prostornih planova i HR politika. McKinseyjeva globalna analiza i najnoviji europski podaci jasno potvrđuju da on predstavlja budućnost rada, s implikacijama koje nadilaze samo radno mjesto.
