Pretposljednja Tjedna čitanka ove godine donosi, ponajprije, desetljećima neviđene razine inflacije na američkom tržištu i isto takav pad produktivnosti. Pročitajte tko su glavni krivci za rast cijena, ali i otkud pad produktivnosti. Osim toga, osvrnuo sam se i na opskrbne lance, rast domaćih depozita i tzv. product-led growth. Tu je i vrlo važan osvrt gostujućeg autora, Marka Ćurkovića, o kamatnim stopama na zajmove između povezanih osoba.
Petak, 10.12.
PAD PRODUKTIVNOSTI BEZ PADA PLAĆA JEDNAKO INFLACIJA
S američkog tržišta stižu vijesti o tome kako je produktivnost u trećem kvartalu pala za čak 5,2% u odnosu na kvartal ranije. Takav pad produktivnosti nije zabilježen još od drugog kvartala 1960. S obzirom na to da nije zabilježen značajan pad plaća ili profitnih marži, to je moglo značiti samo jedno. Rast inflacije u SAD-u prema indeksu potrošačkih cijena iznosio je 6,8% na godišnjoj razini u studenom. To nije viđeno još od davne 1982.
Analitičari pripisuju većinu ovih poteškoća odgovoru na pandemiju u obliku državnih potpora, kao i krizi opskrbnih lanaca. Najviše su rasle cijene energenata, hrane i stanovanja. Hoće li se pad produktivnosti nastaviti? Mišljenja sam kako se on može ponajviše pripisati poteškoćama u opskrbnim lancima, a zatim problemima s radnom snagom. I dok za prvo očekujem razrješenje u srednjem roku, poteškoće s radnom snagom su puno kompleksnije i dijelom demografskog karaktera.
Četvrtak, 9.12.
PRILAGODBA NA NOVE IZAZOVE U OPSKRBNIM LANCIMA
Vrsta problema u opskrbi koju smo imali prije dvadeset mjeseci, u proljeće 2020., različita je po uzrocima i posljedicama od one koju imamo u posljednjih godinu dana. Neki su stručnjaci smatrali kako će se graditi novi kapaciteti, ili barem premjestiti opskrbni lanci u bliže krajeve (proces nearshoringa). Stvarnost ih je opovrgnula.
Naime, brojnim se poduzećima više isplatilo uložiti u povećanje zaliha (stocka) nego u zahtjevne procese nearshoringa ili ulaženje u nove dugoročne investicije poput gradnje tvornica. Nisu se ni svi sektori mogli jednako prilagoditi. Neki su se, posebno oni uslužni ili manje kapitalno intenzivni, brže prilagodili novonastalim okolnostima. Drugi su zbog prirode poslovanja manje agilni, i to se vidi: autoindustrija je dobar primjer.
McKinseyjev izvještaj to sažima ovako: “COVID-19 kriza stavila je opskrbne lance u fokus. Tijekom prošle godine, upravitelji opskrbnih lanaca povukli su odlučne poteze kao odgovor na izazove pandemije: učinkovito se prilagođavajući na nove načine rada, podižući razine zaliha, te jačajući svoje digitalne i kompetencije upravljanja rizikom. No, unatoč tom napretku, drugi nedavni događaji pokazali su da opskrbni lanci ostaju ranjivi na šokove i prekide, pri čemu se mnogi sektori trenutno hrvaju kako bi premostili manjkove na strani ponude te logistička ograničenja.”
Srijeda, 8.12.
PROBLEMATIKA ZAJMOVA IZMEĐU POVEZANIH OSOBA
Znate li da su kamatne stope na zajmove između povezanih osoba regulirane Zakonom o porezu na dobit? I znate li tko su povezane osobe te pripadate li ovoj skupini? Ove srijede, gostujući autor Marko Ćurković pojasnio je kako se određuje kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba: toplo ga preporučujem.
Marko je direktor Aspera nekretnina, a završio je poslijediplomski specijalistički studij “Računovodstvo i porezi”. U članku su mi osobito zanimljive dvije stvari. Prvo, širi kontekst transfernih cijena, i drugo, pitanje smatraju li se društva koja plaćaju porez po stopi od 10% u porezno povoljnijem položaju. Možete ga pročitati ovdje.
Utorak, 7.12.
NOVI RAST DEPOZITA U LISTOPADU
InterCapital izvještava kako su depoziti rasli 11,1% na godišnjoj razini u listopadu. “Š tednja u stranim valutama iznosila je 181,8 milijardi kuna, odnosno 4% na godišnjoj razini. Da stavimo stvari u kontekst, na koncu listopada je 14,4% ukupnih depozita bilo u domaćoj valuti, dok je 85,6% bilo u stranoj valuti.” Većina rasta može se pripisati rastu depozita po viđenju, što ne čudi s obzirom na visinu kamatnih stopa na štednju. Kako se u svakoj krizi više štedi i građani žele imati više sredstava na raspolaganju, rast depozita ne čudi.
U neku ruku, kroz rast depozita možemo promatrati i sentiment hrvatskih građana: oprezni su i teško se odlučuju na dugoročne investicije ili oročenu štednju jer im je teško predvidjeti gospodarski rast, inflaciju i druge važne parametre odlučivanja. Uz to, vidimo da je hrvatska ekonomija već značajno eurizirana, jer možemo pretpostaviti da je značajan dio depozita u stranoj valuti upravo eurski.
Ponedjeljak, 6.12.
PRODAJEMO LI PROIZVODE, ILI RJEŠ ENJA?
“PLG [product-led growth, rast zasnovan na proizvodima] je izvrstan za prodaju. Ne moramo trošiti vrijeme potičući ljude na promjene, na to da promisle trebaju li činiti stvari drukčije. Ne moramo ulagati u razumijevanje poslovanja i izazova naših korisnika. Ne moramo im pomagati da utvrde svoje potrebe i prioritete. Ne moramo im pomoći da se organiziraju za kupnju i definiranje svog puta kupovine.”
Dave Brock detektira jedan od ključnih problema koje generira inzistiranje na proizvodima: marketinšku miopiju. Tako nećemo vidjeti stvarne potrebe naših kupaca, kao ni pomoći im da zapravo bolje razumiju svoje potrebe i poslovanje. Filozofska antropologija bi rekla da je PLG zapravo redukcionistički raspoložen, ja ću reći da riskira biti neučinkovit i ograničen u svom inzistiranju na skaliranju poslovanja.
Koje je rješenje? Marketinška koncepcija: neprekidno istraživanje potreba i želja potrošača, aktivna komunikacija s njima i stalna spremnost na promjene.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
