Premda svi spominju rast cijena plina, posebno za poduzetništvo, zvijezda tjedna je cijena nafte. Iako nije rasla četiri puta i još ne vidimo posljedice na računima, s rastom cijena nafte valja računati. Provjerite kako se možete pripremiti te koje bi mogle biti posljedice. U ovoj Čitanci analiziram i pad dionice Meta Platformsa, kao i domaći rast industrijske proizvodnje. Provjerite i koja su europska gospodarstva neuobičajeno spora u oporavku od koronakrize, a koja brza te zašto je možda na pomolu novi investicijski ciklus u Hrvatskoj.
Petak, 4.2.
SVI O PLINU, A CIJENA NAFTE PREMA STOTKI
Nije samo plin poskupio! I cijena nafte je na najvećim razinama u zadnjih 7 godina. Naime, prešla je razinu od 90 dolara po barelu. Američka administracija tražila je od OPEC-a da poveća proizvodnju, kako bi se lakše borila protiv inflacije. Zahtjevu nije udovoljeno: OPEC-ove članice imaju svoju putanju povećanja proizvodnje. SAD će ipak nastojati samostalno povećati količine.
Postoje sumnje kod dijela analitičara, kako javlja Trading Economics, o tome hoće li sve članice OPEC-a moći ispuniti ciljeve proizvodnje. Geopolitički rizici su nepobitni jer u slučaju sukoba može doći do poremećaja transporta energije. U dugom roku, potražnja ima trend rasta, dok postoje pritisci za smanjenjem proizvodnje zbog prelaska na novu i zelenu ekonomiju. Kombinirano, to utječe na rast cijena nafte, koja utječe na rast svih drugih cijena.
Špekulira se oko toga da će se cijena nafte kretati prema 100 dolara po barelu, što predstavlja psihološku barijeru. Jednu zanimljivu opasku dao je UBS-ov ekonomist Paul Donovan: “Skupine s nižim dohotkom osjetljive su na veće troškove energije. Mogli bi postojati neki neobični neizravni učinci da nafta dosegne 100 dolara po barelu. Porast na 100 dolara po barelu ne bi samo pogoršao inflaciju, već bi i usporio stopu fluktuacije poslova i usporio Veliko otkazivanje (The Great Resignation).” Donovan napominje da bi upravo TikTok generaciju (16-24 godine u SAD-u) više cijene nafte mogle potaknuti povratak na konvencionalno tržište rada.
Kako će to utjecati na vas? Na svakog poduzetnika cijene energije različito utječu. I strategije za kratki rok i srednji rok se mogu razlikovati. Savjetovao bih da minimalno napravite izračun utjecaja nekoliko različitih visina poskupljenja energenata na vaše poslovanje za ovu godinu. Ako samo čekate ono što će se dogoditi bez razrađenog scenarija s alternativama ili promjenama cijena, nećete samo ugroziti vaš posao, već i zdravlje. Nepoznato je često najveći izvor brige i tjeskobe. A kad znamo što se može dogoditi, lakše i bolje odlučujemo.
Jer, biti spreman – to je sve!
Četvrtak, 3.2.
JE LI META DOBRA META?
Meta Platforms, kompanija koju bolje poznajemo pod starim imenom Facebook, prekinula je prošli tjedan svoj ulazak u kriptovalute prodajom kompanije Diem Association za 200 milijuna dolara Silvergate Capitalu. Kupac je mala banka koja se bavi blockchain i kripto transakcijama. Diem je osnovan 2019. kako bi predvodio prodor tvrtke u digitalnu valutu, ali je projekt naišao na otpor FED-a i drugih američkih vlasti. Neki se sjećaju projekta pod starim imenom, Libra.
Premda ova dva kretanja nisu čvrsto povezana, dionica Facebooka pala je u srijedu za 23%, što je gubitak u tržišnoj kapitalizaciji od 210 milijardi dolara. Predviđa se da će prihodi u idućem kvartalu biti manji od očekivanih, a da je za ovaj kvartal dobit po dionici (EPS) podbacila za 0,17 $. Broj korisnika je pao u odnosu na očekivanja. Ovi su izvještaji doveli do snažne reakcije na tržištu i pada većeg od 20%, što se smatra negativnim signalom. Po reakcijama tržišta, čini se da je potpora pronađena na razini od 240$ po dionici, no to ostaje za vidjeti.
Nemam ovu dionicu niti je ovo nagovor na kupnju ili prodaju. Razgovor o stanju na tržištu vrijednosnica s kolegama Ivanom Stojanovićem i Nevenom Vidakovićem možete pratiti jednom mjesečno: idući put 16.2. A ako vas zanima procjena vrijednosti poduzeća, na ovu temu organiziram seminar u suradnji s Poslovnom učinkovitosti. Sljedeći termin je 14.2.
Srijeda, 2.2.
NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS NA POMOLU
Podaci o kretanju kamatnih stopa i iznosa kredita za posljednjih nekoliko mjeseci daju naslutiti mogućnost da se nalazimo pred novim velikim ciklusom.
Moja početna hipoteza s kojom sam počeo istraživanje o promjeni iznosa kredita bila je da se radi o kratkoročnoj prilagodbi. Naime, pretpostavljao sljedeće razloge:
- prilagodba za povećane kratkoročne troškove uslijed rasta cijena energenata, oni su u velikom porastu za poduzeća i ustanove;
- povećano uzimanje novih kredita zbog financiranja radnog kapitala s obzirom na snažni rast gospodarstva i pripreme za novu poslovnu godinu;
- bojazan od snažnog i brzog rasta kamatnih stopa uslijed velikih inflacijskih pritisaka u svijetu, Europi i Hrvatskoj koje se najavljuju već neko vrijeme.
Ipak, bio sam u krivu. Pogledajte kako se ova kretanja očituju u različitim vrstama kredita te kad je došlo do preokreta trenda. Saznajte i zašto ovi podaci mogu biti dvojaki, te zašto sam nepopravljivi optimist u vezi gospodarskog rasta u ovom desetljeću.
Utorak, 1.2.
RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Dobre vijesti dolaze nam iz industrije. DZS izvještava: “U prosincu 2021. u usporedbi s prosincem 2020. industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj, kalendarski prilagođena, porasla je za 6,0%.” To je u skladu s podacima o rastu industrijske proizvodnje u cijeloj Europskoj uniji, koja bilježi slične stope. No, nije samo rasla proizvodnja: “Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do prosinca 2021. u usporedbi s istim razdobljem 2020. veća je za 6,9%.”
S druge strane, SAD bilježi pad produktivnosti, koju se može pripisati nekoliko faktora, poput zastoja u opskrbnim lancima i manjku radne snage. U nas možemo primijetiti i da su na godišnjoj razini padale zalihe, i to za oko 10%. Pao je i broj zaposlenih u industriji, za 0,3% na godišnjoj razini, što je očekivano. Izazovi u industriji ostaju, no imamo razloga za optimizam. Produktivnost se još uvijek može podići, a u tome će važnu ulogu imati poslovna transformacija.
Ponedjeljak, 31.1.
PRESLAGIVANJE U EUROPSKOM ODNOSU SNAGA?
Kad pregledamo preliminarne podatke o BDP-u za prethodnu godinu, možemo primijetiti da se odnosi snaga u EU ne mijenjaju samo politički, već i ekonomski. Možda neobično zvuči rečenica: “Najslabije je među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao poraslo njemačko gospodarstvo, za 1,4 posto.” No, njemačka je industrija pred poteškoćama u lancima dobave, poskupljenja energenata predstavljaju drugi izazov, a usluge pate zbog zdravstvene situacije.
Francuska je, s druge strane, imala značajno brži oporavak i rasla je po stopi od 5,4 posto. Njena drukčija energetska strategija pokazala se robusnijom. Hrvatska je, isto tako, ojačala političko-gospodarske odnose s Francuskom u posljednje vrijeme. Malene, otvorene ekonomije poput naše moraju imati mnogo prijatelja, ili mnogo trgovinskih partnera. A za svako je poduzeće isto tako dobro disperzirati rizik pojedine zemlje, bilo da iz nje dolazi ključni dobavljač, ili ključni kupac. Zato će u budućnosti njemačka i francuska tržišta, kao najveća gospodarstva EU, biti podjednako važna za naše izvoznike i turističke kompanije.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
