U Hrvatskoj je možda na pomolu novi investicijski ciklus, pokrenut kratkim preostalim razdobljem niskih kamatnih stopa. Zašto to tvrdim? Najprije, promotrite kretanja novih kredita poduzećima i kretanja prosječnih kamatnih stopa. Ne zaboravimo, banke nastoje procijeniti kreditnu sposobnost te prilagođuju cijenu kredita, odnosno kamatnu stopu, prema rizičnom profilu klijenta. Š to je klijent rizičniji, imat će veću kamatnu stopu. Za procjenu ove kamatne stope, pogledajte detaljnije ovdje.
Š TO SE TO DOGAĐA S KREDITIMA?
Kamatne stope su i dalje u padu kod kunskih kredita poduzećima. Postoji generalni trend rasta potražnje u dugoj vremenskoj seriji, s tim da su posljednje tri godine usporene, što je vidljivo na Grafikonu 1. S druge strane, kamatne stope su u padu, gledajući od kraja 2011. do 2021. No, kada se pobliže pogledaju podaci na mjesečnoj razini od početka 2019. do kraja 2021., vidi se kako imamo nagli rast iznosa u prosincu 2021. Prosinac je donio čak 4 milijarde kuna novih kunskih kredita u odnosu na studeni 2021. Čak 10 milijardi kuna mjesečnog iznosa znatan je skok u odnosu na 5,8 milijardi kuna u studenom. Je li to signal za novi investicijski ciklus? Pogledajmo ipak i ostale vrste kredita.
Napomena: kamatne stope izračunate su kao medijan četiri velike kategorije kredita za pojedini mjesec (revolving i prekoračenje, krediti do 2 milijuna, između 2 i 7,5 milijuna te krediti preko 7,5 milijuna kuna), a zatim je dan prosjek takvih iznosa na godišnjoj razini. Iznosi novih kredita su zbrojeni za pojedini mjesec za ove četiri kategorije kredita, a na godišnjoj razini su iskazani kao prosjeci i to u milijardama kuna. Ove napomene vrijede za grafikone 1, 3 i 5.
Napomena: prikazani su podaci na mjesečnoj razini bez godišnjeg aritmetičkog uprosječivanja u gornjoj tablici. Ova napomena vrijedi za grafikon 2, 4 i 6.
UDARNI PROSINAC
Kod kredita izdanih s valutnom klauzulom, uz godišnji trend pada kamatnih stopa, postoji i trend pada iznosa u dugom roku, s tim da 2020. godina predstavlja grubi prekid tog trenda. I na mjesečnoj razini ističe se upravo prosinac 2021., kao i mjeseci početka udara koronakrize na gospodarstvo (od travnja do lipnja 2020. godine). Prosinac 2021. godine posebno se ističe jer iznos povećao s 1,8 milijardi kuna iz studenoga na prosinačkih 4,3 milijarde kuna novih kredita uz valutnu klauzulu.
RAZLIKE IZMEĐU VRSTA KREDITA
Samo kratko pojašnjenje prije nastavka oko deviznih kredita. Naime, kunski krediti te krediti uz valutnu klauzulu su krediti s kunskom likvidnosti (isporučuju se kune), dok su devizni krediti isporučeni u devizama (najčešće u eurima). To za banku predstavlja i potraživanje u kunama, odnosno u devizama (euro). Za manje od 11 mjeseci Hrvatska prelazi na euro, pa će ove kategorije nestati.
Malo drukčije je kod čistih deviznih kredita. Kamatne stope su u padu, a iznosi dugoročno ipak blago rastu. Promjena u prosincu 2021. s povećanjem u odnosu na rujan iznosi skoro 2 milijarde kuna (prosinačkih 3,8 milijardi kuna dvostruko je više od rujanskih 1,9 milijardi). Promjena trenda vidljiva je još od listopada, za razliku od kunskih kredita te kredita uz valutnu klauzulu.
PROMJENA STRUKTURE KREDITA
Ustanovili smo kako je došlo do promjene strukture, pa je potrebno pogledati o kojim se kreditima zaista i radi, kojih dospijeća i kojih iznosa.
Kod svih vrsta kredita, najveća je promjena nastupila kod kredita s velikim iznosima (kategorija preko 7,5 milijuna kuna). Š to se tiče duljine rokova dospijeća, najveća promjena nastupila je kod kategorija 5-10 godina, osim za devizne kredite (kategorija 3-5 godina).
Ukupno povećanje u prosincu u odnosu na studeni 2021. iznosi gotovo milijardu eura novih kredita. Njihova struktura sada izgleda ovako:
- kunski 4,25 milijarde kuna
- valutna klauzula 2,55 milijarde kuna
- devizni krediti 0,67 milijarde kuna.
ZAŠ TO JE DOŠ LO DO VELIKE PROMJENE
Moja početna hipoteza s kojom sam počeo istraživanje bila je da se radi o kratkoročnoj prilagodbi jer sam pretpostavljao sljedeće razloge zašto je došlo do promjena:
- prilagodba za povećane kratkoročne troškove uslijed rasta cijena energenata, oni su u velikom porastu za poduzeća i ustanove;
- povećano uzimanje novih kredita zbog financiranja radnog kapitala s obzirom na snažni rast gospodarstva i pripreme za novu poslovnu godinu;
- bojazan od snažnog i brzog rasta kamatnih stopa uslijed velikih inflacijskih pritisaka u svijetu, Europi i Hrvatskoj koje se najavljuju već neko vrijeme.
Mislio sam da se radi o novim zalihama, no nisam bio u pravu. Naime, prema zadnjim dostupnim podacima DZS-a, postoji pad zaliha na godišnjoj razini od preko 10 posto, gledajući prosinac 2021. u odnosu na godinu ranije. Već sam neko vrijeme pretpostavljao da će se, zbog poremećaja u dobavnim lancima, poduzeća okrenuti snažnijoj i povećanoj nabavi zaliha. Nastupila je promjena doktrine od just-in-time prema just-in-case. Ili, u prijevodu, neka zaliha, da ne pofali. Moja se pretpostavka temeljila na trendovima o kojoj sam bio izvijestio u jednoj od tjednih čitanki, a radilo se o povećanju skladišnih prostora poduzeća u Njemačkoj. Svi su nastojali iskoristiti nisku cijenu kapitala da nabave što više zaliha i spriječe nemogućnost isporuke. Cijelu jesen svjedočili smo povećanim zastojima u iskrcajnim lukama.
NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS NA POMOLU?
Ipak, bio sam u krivu. Zapravo se radi o kreditima s duljim rokovima dospijeća te kategoriji najvećih iznosa kredita. Moguće je da će se nova i velika potražnja za kreditima od strane poduzeća iz prosinca vidjeti u određenom povećanju stanju zaliha u novijim izvještajima DZS-a o stanju zaliha.
Čini se da su poduzeća snažno krenula u novi investicijski ciklus. Moguće je da su i ubrzala te odluke kako bi uzele kredite po još uvijek povoljnim uvjetima, s obzirom na to da se očekuje rast kamatnih stopa. Trebalo bi ipak biti strpljiv sa zaključcima, jer nije jasno koliko je poduzeća uzelo ove kredite. Ipak se nadam da to nije tako i da su ovo su poticajni signali te da nam zaista slijedi novi investicijski ciklus. Za mjesec dana vidjet ćemo postoji li nastavak trenda snažne kreditne aktivnosti te je li ova nova potražnja za kreditima uvjetovana još uvijek niskim kamatnim stopama koje mogu biti uskoro bitno veće. Neke odgovore HNB zasigurno zna već sada.
Postoje li rizici, ako se pokaže da smo zakoračili u novi investicijski ciklus? Da, ukratko. Strukturalni i demografski problemi nisu nestali, pa i oni da su hrvatska poduzeća s najnižim maržama profita u Europi. No, izazovi poslovne transformacije i sustizanja konkurencije su tu. I dalje sam uvjeren da je pred Hrvatskom najboljih 10 godina ekonomske povijesti. Nisam sam u tome, a ovakvi me podaci ohrabruju.