Zanima vas kako financirati poslovanje, posebno ako ne želite kredit? Ili, ako želite kredit, kako do boljeg odnosa s bankom? Želite smanjiti rizike koji bi vam mogli “ukrasti” dobit? Odgovore na ova i druga pitanja možete saznati na jednom mjestu, a ovdje vam donosim upute kako do njih. Na kraju, provjerite što činiti ako ste dobavljač autoindustriji te kako povišena inflacija u travnju utječe na vaše “brojke”.
Petak, 8.5.
VISOKA PROIZVOĐAČKA INFLACIJA: EVO KAKAV JE UTJECAJ NA FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
Prema priopćenju DZS-a, proizvođačka inflacija je na godišnjoj razini ubrzala na 7 posto, dok je samo u proteklom mjesecu iznosila 2,1 posto.
Kao što dobro znamo, proizvođačke cijene odnose se na cijene između poslovnih subjekata, prije nego što dosegnu potrošače – iako će se neminovno preliti i na tržište krajnje potrošnje.
Ako dijelom donosite odluke na temelju financijskih izvještaja – a trebali biste! – onda je dobro biti svjestan kako povišena inflacija utječe na njih.
Očituje se u tri distorzije:
1. Amortizacija povijesnog troška podcjenjuje stvarni pad vrijednosti imovine. Time precjenjuje prijavljenu dobit i poreze koje treba platiti.
2. Računovodstvena metoda za procjenu zaliha utječe na prijavljeni prihod na različite načine. Primjerice, FIFO vrednovanje u visokoj inflaciji precjenjuje dobit, a time i poreze.
3. Zbog inflacije, povijesni trošak kamata je precijenjen, budući da se vrijednost duga smanjuje zbog inflacije. To rezultira podcijenjenom prijavljenom dobiti i smanjenjem porezne obveze.
Zbog ovih utjecaja inflacije na financijske izvještaje, u financijskoj analizi od 2021. nadalje treba biti pažljiv i obziran. Osobito kod procjene efekata budućih investicija! Za njih ćete morati sastaviti i procijenjene financijske izvještaje i pokazatelje.
Buduće novčane tokove potrebno je diskontirati ispravno odabranom diskontnom stopom. Radi li se o dugoročnim projektima, premale diskontne stope mogu napraviti velike i dugoročne štete i poduzećima i vlasnicima.
Četvrtak, 7.5.
KAKO DO PODRŠKE BANKE – ŠTO VAM KAŽU SAMI BANKARI?
Iako sam bivši bankar s gotovo dva desetljeća iskustva u ovom sektoru, ovaj put neću prenijeti svoje iskustvo. Poslužit ću se sinopsisom prezentacije koju će Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, održati iduće srijede, 13.5. u Krapini u sklopu konferencije Dobitna formula.
Smatram da može biti iznimno korisna ako želite lakše doći do bankarskog financiranja, pronaći najbolje uvjete za svoje poslovanje ili saznati kako poboljšati svoj odnos s bankom. Najprije istaknimo, ako ste mali i srednji poduzetnik u Hrvatskoj, onda ste zaslužni za:
- 99 % svih poduzeća,
- preko 70 % svih zaposlenih,
- oko 60 % svih prihoda i
- preko 50 % udjela u ukupnim izvoznim aktivnostima.
Kod nas su banke još uvijek najvažniji izvor financiranja, a kako možete doći do njihove podrške? I kako banke gledaju na vas? Mali i srednji poduzetnici su, a to možda nećete često čuti, najveći broj poslovnih klijenata i jedan od najpropulzivnijih segmenata za naše banke.
Zato su važni sljedeći koraci:
1. Analiza tržišta: usporedite uvjete poput kamatnih stopa, naknada i rokova otplate. Nakon toga, potražite banku koja vam može ponuditi specijalizirane programe za poduzetnike ili određene industrije.
2. Imati razrađenu potrebu ili ideju.
3. Komunicirati s bankom oko svih važnijih promjena u poslovanju, osobito ako već koristite njihove usluge poput kredita.
4. Razumjeti potrebu financiranja (nije jednako jesu li to operativni troškovi, oprema ili obrtni kapital).
5. Pripremiti financijski plan (osobito detaljno razrađene prihode i rashode).
6. Pripremiti dokumentaciju (ovisno o potrebi: GFI, poslovni plan i slično).
Detaljno o ovim koracima, kao i o tome što učiniti ako ste još uvijek mikropoduzetnik, možete čuti 13.5. u Krapini i to besplatno.
Srijeda, 6.5.
NEVIDLJIVI KRADLJIVCI PROFITA
Možda ste neke lijepe večeri šetali obalom i u miru konzumirali svoj prismok ili kakvu skupu kuglicu, kad vam je gušt iznenada oteo leteći počinitelj. Niste očekivali ovog kradljivca, ali mogli ste: obično se zna gdje ordiniraju. Slično se događa s profitom. Planirate dobar posao, samo da sve prođe u redu… ali gotovo nikad sve ne prođe potpuno glatko.
To se zovu operativni rizici ili nevidljivi kradljivci profita. Obuhvaćaju široku paletu potencijalnih krivaca, navedimo nekoliko primjera:
- ljudske pogreške i propuste, npr. kod manipulacije robom ili pogrešnog unosa određenih podataka
- kvarove strojeva, kao kod vozila, radnih strojeva, servera i sličnog
- greške u sustavima (npr. podaci iz CRM-a pokazuju da ima robe na skladištu, a u stvarnosti je stanje 0)
- kibernetičke rizike (npr. curenje podataka phishing napada)
- logističke zastoje (npr. Hormuz)
- rizik sukcesije (npr. vlasnik Društva se naglo i teško razboli, nema tko naslijediti posao, potpisivati ugovore, isplatiti plaće)
- odlazak ključnih ljudi (npr. glavnog prodavača koji je držao 50 % prihoda i znao ključne informacije o najvećim kupcima, a kojih nema u CRM-u).
Kad se dogodi neki značajniji od navedenih rizika, profit se često smanji, a nerijetko i potpuno izostane!
K tome, iako zaposlenici često prepoznaju rizike u svojim odgovornostima, ne poznaju cjelovitu sliku i utjecaj na ostale dijelove poslovanja. Ne govore ni o rizicima koje vide, zato što se boje da će zbog toga trpjeti negativne posljedice. Što, dakle, napraviti kako biste prepoznali, procijenili i smanjili ove rizike te povećali dobit?
O tome će 13.5. u Krapini na konferenciji Dobitna formula govoriti stručnjakinja za ovo područje, članica Uprave Groupama osiguranja, Monika Brzović.
Utorak, 5.5.
KAKO FINANCIRATI POSLOVANJE, A DA NIJE KREDITOM?
S napretkom ekonomije i tehnologije, javlja se sve više modela financiranja koji se mogu koristiti uz kredit ili umjesto njega. Poslužit ću se sinopsisom prezentacije koju će sljedeće srijede, 13. 5. u sklopu Dobitne formule u Krapini održati moj kolega i suradnik, Hrvoje Japunčić. Dakle, ako se pitate kako financirati poslovanje, tu su:
- vlastiti izvori (npr. ušteđevina ili zadržana dobit)
- obitelj i prijatelji ili FFF (kroz pozajmice, opcije, vlasničke udjele)
- anđeosko financiranje (vlasnički udjeli + kontakti + iskustvo)
- bespovratna sredstva (puno više od EU fondova)
- crowdfunding (najčešće kroz dedicirane platforme)
- dionice (IPO, SPO, privatni upisi)
- dužnički vrijednosni papiri (obveznice obično do 7 godina, komercijalni zapisi do 1 godine)
- derivativni vrijednosni papiri (opcije, konvertibilne obveznice)
- rizični kapital (venture capital i private equity)
- P2P financiranje (putem platformi, bez posredovanja banaka).
Koje su prednosti i nedostaci svakog od njih? Kako je to povezano s novom generacijom poduzetnika i što se može naučiti od njih? I konačno – koja je prava opcija za vaše poslovanje?
Više o tome možete saznati ovdje.
Ponedjeljak, 4.5.
PRIVATE EQUITY SMANJUJE ULAGANJA U EV INDUSTRIJU: ŠTO TO ZNAČI ZA DOMAĆE DOBAVLJAČE?
S&P Global Market Intelligence objavio je u travnju 2026. da su globalna PE/VC ulaganja u industriju električnih vozila iznosila 4,11 milijardi USD u 2025., što je pad od 14 % u odnosu na 4,78 milijardi u 2024.
I prosječna vrijednost ulaganja bila je manja, budući da je u 2024. bilo 55 takvih ulaganja, a u 2025. deset više. Prvi kvartal ove godine doživio je dodatno usporavanje, budući da je zabilježeno svega 8 ulaganja ukupne vrijednosti od 0,11 milijardi dolara.
Geografska raspodjela ovih ulaganja je izrazito nesimetrična. Azija-Pacifik privukla je 3,4 mlrd USD, odnosno približno 83 % globalnog iznosa. Europa i ostatak svijeta dijele preostalih 17 %.
O čemu je riječ? Ulaganja se ne odvijaju u vakuumu. Ona se natječu za kapital, koji će ići u druge industrije ako je u njima manji rizik i/ili veća nagrada (povrat).
Iako privatna ulaganja (private equity) nisu jedini izvor financiranja investicija, pružaju snažan signal o tome što se događa u ovoj industriji.
Što to znači za oko stotine hrvatskih poduzeća koja se bave proizvodnjom autodijelova, s ukupnim prihodima koji se mjere u stotinama milijuna eura (samo AD Plastik je prijavio skoro 160 MEUR prihoda u 2025.)?
1. Moguća je odgoda dodatnih ulaganja. Ne mora vas čuditi ako naručitelj odluči odgoditi novi EV program za 12-18 mjeseci jer mu je teže privući dodatni kapital za istraživanje i razvoj.
2. Povoljniji uvjeti za kupnju vozila s unutarnjim izgaranjem ne znače nužno lošije uvjete za EV. OEM kupac može koristiti bolje marže kod vozila s unutarnjim izgaranjem za financiranje EV tranzicije.
3. Kineski dobavljački lanac, koji je imao veća PE ulaganja, fizički ulazi u Europu. Sve više kineskih proizvođača otvara tvornice unutar granica EU kako bi zaobišlo nova pravila. To otvara nove prilike za domaće dobavljače, ali ulazak nije jednostavan.
Ako želite kontrolnu listu za hrvatske dobavljače u autoindustriji za vrednovanje novih poslova, kontaktirajte me ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
