Bliži se jubilarna 10. Dobitna formula u Krapini. Ovog sam tjedna napravio nekoliko izvadaka iz tema koje ćete moći čuti na ovoj poduzetničkoj konferenciji, kod koje je prijava besplatna. Jučer je bio Praznik rada i sv. Josip Radnik, pa je izvrsno vrijeme za razmotriti: koji su moji plodovi rada? I kako ti plodovi rada služe drugima? Donosim i stvarnog krivca za ovoliku inflaciju (to su nam uvijek oni najbliži) te koje su najskuplje četiri riječi.
Petak, 1.5.
I PODUZETNICI SU RADNICI: PLODOVI RADA
Danas slavimo rad, pa se treba prisjetiti da su i poduzetnici radnici. Katolička Crkva 1. svibnja slavi Josipa Radnika, koji je, moram istaknuti, bio i Josip Poduzetnik.
Koristim priliku da razmišljam o tome kako rad ili stvaranje zapravo uzdiže čovjeka iznad njega samog, daje mu posebnu plemenitost.
Kako sam napisao u ovom ranijem članku, “tako rad ne ostaje samo sredstvo prehranjivanja, već po njemu čovjek baštini mir koji proizlazi iz njegove unutarnje sabranosti.
Plodovi rada (ekonomisti to zovu stvorene vrijednosti) su ono što čovjek-radnik razmjenjuje s drugima.
Rad, dakle, postaje izvor socijalnih ili društvenih transakcija, a apstrahiranje takvih vrijednosti u transakcijama nakon prve barter-ekonomije dovodi do stvaranja novca.”
Pritom poduzetnik nije lišen napasti pohlepe koja u dugom roku uništava i njega i okolinu, ali to je prisutno kod svakog onog koji radi.
Kako poduzetnici pritom više riskiraju od radnika koji radi za plaću, on za preuzeti rizik očekuje i određenu dobit: etimologija riječi entreprise (poduzeće) dolazi od toga da dobijemo nešto u ruke (prendre entre les mains) ili da poduzimamo neki rizik iz kojeg očekujemo nagradu.
Četvrtak, 30.4.
TKO JE STVARNO KRIV ZA OVOLIKU INFLACIJU
Prvi podaci za travanj govore nam da je godišnja inflacija skočila na čak 5,4 posto, dok je mjesečna na visokih 1,4 posto. Često se našalim kako je supokretač Dobitne formule i moj poslovni partner, Mihovil Katić, jedan od glavnih krivaca za ovu situaciju.
Naime, on uporno tvrdi da velika većina malih i srednjih poduzetnika ne mogu i ne smiju za cilj imati to da budu najjeftiniji. On razotkriva neke mitove o postavljanju cijena, izdvajam ih nekoliko s njegove prezentacije u Šibeniku:
1. Kupcima je važna samo cijena -> kupci to nekad kažu, ali zato što nisu svjesni što sve utječe na njihovu odluku. S njima je potrebno razgovarati.
2. Ne smijem imati više cijene od konkurencije -> naprotiv, ako se borite s konkurencijom na temelju cijena, uvijek će biti netko očajniji od vas tko će ponuditi nižu cijenu.
3. Cijene je najbolje utvrditi intuitivno -> premalo se družimo sa svojim računovođom i s podacima, budući da osjećaj ovdje često vara.
4. Najbolje je određivati cijene preko fiksne marže -> o ovoj pošasti govori i moj članak RUC, RUC, bljuc, bljuc.
5. Povećanje cijena će otjerati kupce -> možda i hoće neke od njih, ali zasigurno ne one najbolje.
Na kraju, ističe kako su naši prihodi umnožak cijene i količine. Možda ne moramo povećavati količine, ali trebamo pronalaziti načine kako da povećamo vrijednost za kupca, a onda će i cijene biti lakše podići.
Nemojte misliti da povećanje cijena nužno diže inflaciju: tu do izražaja dolazi produktivnost. Ona ne znači uvijek više proizvodnje, nego znači imati pravu stvar na pravom mjestu.
Nekad to znači manju proizvodnju, ali veću vrijednost. Jedan kvadrat u Zagrebu vrijedi više nego dva na Žumberku ili jedan u Splitu nego dva pod Svilajom.
Znamo li se tako pozicionirati, da “gradimo” tamo gdje se naš “kvadrat” truda više cijeni?
Srijeda, 29.4.
FINANCIJE SU KLJUČNE I KOD BESPOVRATNIH SREDSTAVA
Još jedno od izlaganja koje ćete moći čuti na Dobitnoj formuli u Krapini za točno dva tjedna je i ono koje priprema konzultant za bespovratna sredstva, Gerhard Šarić.
Prvi dio njegovog izlaganja jasno pokazuje da je za uspjeh ključan poslovni plan i kvalitetna financijska analiza, neovisno o tome jesu li sredstva vlastita, bespovratna ili dužnička (kredit ili obveznice).
Navodi četiri najčešće greške prijavitelja:
1. Podnošenje projektnih prijava kojima je novčani tok blizu nule.
2. Podnošenje projektnih prijava koje ne odgovaraju razvojnom stupnju vaše organizacije.
3. Prijava odmah na složene i zahtjevne natječaje.
4. Prevelika ovisnost o bespovratnim sredstvima.
Bespovratna sredstva, ako se koriste, omogućuju dodatno ubrzanje projekata koji već posjeduju kvalitetu i financijsku isplativost.
Ali teško ćete dobiti bilo kakva sredstva ako toga nema: neovisno o tome jesu li bespovratna ili povratna (kredit, obveznice ili druge vrste dužničkih instrumenata).
Ako imate kvalitetan poslovni plan i pipeline projekata, puno je lakše iskoristiti priliku za osiguranje ovakvih sredstava kad dođe natječaj, a bit će jednostavnije osigurati i dodatna kreditna sredstva ako kombinirate više izvora financiranja (vlastita sredstva, kredit i bespovratna).
Utorak, 28.4.
NAJSKUPLJE ČETIRI RIJEČI: “OVAJ PUT JE DRUKČIJE”
Kažu da su this time is different ili “ovaj put je drukčije” najskuplje 4 riječi u financijama. No, ovaj put možda govore istinu.
Goldman Sachs upozorava kako novi rast cijena energije može smanjiti europsku industrijsku proizvodnju za oko 1,5 % do kraja 2027. u odnosu na pretkriznu putanju.
Ujedno, procjenjuje učinak na industrijsku proizvodnju na otprilike upola manji od udara iz 2022./2023., kad je pad bio oko 4 %. Utoliko ne smatraju da se ponavlja 2022., kad je Europa bila pogođena plinskim šokom i gubitkom ruske opskrbe.
Sadašnji je šok širi i globalniji. Iako je europska industrija pod pritiskom, relativni konkurentski hendikep prema Aziji nije tako ekstreman kao 2022.
U čemu je razlika u odnosu na prethodni šok? Onaj je bio vezan uz plin, a ovaj je vezan uz naftu.
Energetski intenzivne industrije ponovno su prve na udaru, ali razlika u odnosu na 2022. je u tome što konkurenti izvan Europe nisu potpuno izolirani od istog cjenovnog pritiska.
To ne uklanja problem, ali mijenja njegovu narav. Manje je riječ o jednostavnom europskom gubitku konkurentnosti, a više o testu otpornosti marži i ugovornih mehanizama.
Zaključak za hrvatske poduzetnike? Jednostavan je: ne treba gledati samo cijenu energenta, nego udio energije u marži, mogućnost prijenosa cijena na kupce, ugovorne klauzule, zalihe i novčani tok.
Ako želite lakše doći do vašeg sljedećeg koraka, kontaktirajte me i besplatno zatražite svoj Akcijski okvir za poduzetnike.
Ponedjeljak, 27.4.
ZAŠTO TREBA VODITI PODUZEĆE KAO DA KUPAC DOLAZI – SUTRA?
Rado se vraćam na sjajno izlaganje koje je na posljednjoj Dobitnoj formuli imao Lovro Badžim o tome kako pripremiti svoje poduzeće za prodaju.
Ako se priprema ne odradi, onda se ili dobije manja cijena, ili se ugovaraju dodatne klauzule, ili uopće ne dođe do prodaje!
A evo kratkih crta iz njegovog izlaganja:
- Društveni ugovor i vlasnička prava. Rizici za kupca proizlaze iz nečistog vlasništva ili manjinskih prava. Što se prije to uredi, tim bolje.
- Ugovori s kupcima. Predvidljivost donosi vrijednost. Što su ugovori bolje uređeni i prenosivi, prihodi se mogu bolje procijeniti, a valuacija raste.
- Ugovori s dobavljačima. Ne želite biti previše ovisni o ključnom dobavljaču. Ako su ugovori postojeći i kvalitetno definirani, rizici su manji.
- Zaposlenici i intelektualno vlasništvo. Vrijednost mora ostati u poduzeću i biti prenosiva. Ako zaposlenici imaju pravo pristupa svemu i nemaju NDA, poduzeće se može brzo raspasti.
- Sporovi i skrivene obveze. Ako je sve transparentno, to znači profesionalno vođenje i diže cijenu.
- Rizik ključne osobe. Kupac plaća neovisnost o osnivaču. Dakle, ako sve ovisi o vama, teško ćete nešto “ušićariti”.
U konačnici, kupac ne kupuje samo dobit, već i predvidljivost i dokazivost.
A kako to postići, saznajte uživo u srijedu, 13.5. na Dobitnoj formuli u Krapini. Prijavite se ovdje besplatno!
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
