Ovog ste me tjedna, za promjenu, mogli slušati u Splitu na Računovodstvenom četvrtku Udruge RiF – Split. Tamo sam govorio o tome kako se procjenjuje vrijednost poduzeća te zašto će prosječna vrijednost rasti za 2021. Osim toga, ovih sam dana pobliže pratio poljoprivredne teme: narančin sok te rast cijena umjetnog gnojiva. One imaju dalekosežnije posljedice no što možda zamišljamo. Tu je i osvrt na važnost optimizma za gospodarstvo te izvještaj o padu registracija u EU.
Petak, 25.3.
UTJECAJ REKORDNIH CIJENA UMJETNOG GNOJIVA
I dok se većina razgovora o utjecaju rata svodi na utjecaj na cijene energenata ili proizvodnju žitarica, osim naših poljoprivrednika, malotko govori o rekordnim cijenama umjetnog gnojiva. CNBC prenosi: “U 2021., Rusija je bila vodeći svjetski izvoznik dušičnih gnojiva te drugi najveći dobavljač kalijevih i fosfornih gnojiva, prema FAO-u.” Naravno, i za samu proizvodnju umjetnih gnojiva potreban je plin, čija je cijena drastično porasla te su brojna europska postrojenja u poteškoćama.
Kako navodi sugovornik CNBC-a, “od početka 2020., cijene dušičnih gnojiva porasle su četverostruko, a fosfatnih i kalijevih gnojiva više nego trostruko.” Domaći poljoprivrednici, koji su mogli računati s određenim varijacijama u cijenama gnojiva, zasigurno nisu mogli predvidjeti ovoliki rast ulaznih troškova. Ovo će značiti dodatni pritisak na rast cijena poljoprivrednih kultura, ali i suboptimalnu proizvodnju jer će i urodi potencijalno biti manji, s obzirom na to da će se racionalizirati korištenje gnojiva. Najgore će vjerojatno proći najslabije razvijene zemlje, i broj gladnih bi mogao ponovno značajnije rasti.
SAD ima daleko manju trgovinsku razmjenu s Rusijom i Ukrajinom od europskih zemalja, stoga će upravo europske zemlje biti znatno osjetljivije na poteškoće u poljoprivredi.
Četvrtak, 24.3.
KAKO ĆE SE MIJENJATI VRIJEDNOST PODUZEĆA U HRVATSKOJ?
U četvrtak sam u prostorijama Udruge RiF – Split održao predavanje o procjeni vrijednosti poduzeća u Hrvatskoj. Premda trenutno imamo samo podatke na temelju godišnjih financijskih izvještaja za 2020. godinu, već možemo pretpostaviti kako će, zbog rasta BDP-a te pada kamatnih stopa i premija rizika glavnice u 2021. prosječna vrijednost poduzeća rasti.
Ne bih želio ulaziti u metodološke detalje algoritma procjene koji sam razvio za domaću konzultantsku kuću Prima Bon, već pokazati zašto bi vrijednost poduzeća mogla padati za 2022. ili najkasnije 2023. godinu. Radi primjera, recimo da poduzeće dogodine može donijeti 100 kuna, a danas smo ga platili 90. Pri kamatnoj stopi od 2% ova će ponuda biti solidna. Pri kamatnoj stopi od 50% bila bi loša, jer bismo više zaradili da smo ovih 90 kuna oročili u banci. Slično, kamatne stope na dug i premije rizika za glavnicu diktiraju vrijednost koju smo spremni platiti. Ako kamatne stope i premije rizika rastu, vrijednost poduzeća ceteris paribus pada, i obratno. I dok su kamatne stope i premije rizika padale zadnjih godina, od kraja 2021. prinos na hrvatsku desetogodišnju obveznicu raste. Više na slici ispod.
Kolika je vrijednost poduzeća u kojem radite ili čiji ste vlasnik, možete najjednostavnije saznati tako da naručite certifikat Procjene vrijednosti.
Srijeda, 23.3.
NARANČIN SOK: SVE VEĆA POTROŠ NJA, ALI I CIJENA
“Svjetsko tržište voćnih sokova, prema studiji Expert Market Researcha, veličine je 46,8 milijardi litara. Očekuje se da će do 2027. godine rasti po godišnjoj stopi od 2,1 % i dostignuti volumen od 53 milijarde litara. Glavni pokretači ovakvog rasta su sve veća osviještenost potrošača o potrebi zdravijeg stila života, povećanje životnog standarda, ali i stalna ulaganja u inovacije i razvoj kompanija koje se bave ovim biznisom. (…) Pandemija je imala velik utjecaj na trendove potrošnje narančina soka. Tako je 2020. godine u SAD-u potrošnja ovog soka porasla za čak 87 % jer su potrošači opustošili police trgovina u potražnji za zdravim napitkom koji će ih čuvati od pandemije. U toj godini nije došlo do značajnijeg porasta cijene jer su glavni igrači uglavnom apsorbirali povećane troškove.”
Kolika je trenutna cijena narančinog soka, i zašto je poskupio od jeseni prošle godine? Koji čimbenici utječu na kretanje njegove cijene? I zašto je teško stvoriti značajnije zalihe “zlata koje raste na stablu”? Provjerite u izvrsnom gostujućem članku koji je pripremio prof.dr.sc. Tomislav Jemrić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Utorak, 22.3.
OPTIMIZAM JE VAŽAN ZA GOSPODARSTVO
Naša očekivanja kao poduzetnika i potrošača neobično su važna za gospodarstvo. Š to bolju budućnost očekujemo, to će naše odluke biti hrabrije, a potrošnja biti veća. HNB je u svom biltenu objavio da su, nažalost, kućanstva doživjela snažno pogoršanje očekivanja u veljači u odnosu na siječanj. “Pogoršanje potrošačkog optimizma može se povezati s utjecajem inflacijskih očekivanja, pri čemu su se očekivanja u vezi s kretanjem cijena tijekom sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci u veljači nalazila na najvišim razinama otkako se provodi Anketa.”
Nisu samo pala potrošačka, već i poslovna očekivanja: “Kada je riječ o poslovnim očekivanjima, u veljači je na mjesečnoj razini bilo posebno izraženo pogoršanje očekivanja u trgovini. Također su se malo pogoršala i poslovna očekivanja u industriji, a optimizam poslovnih subjekata u građevini i uslugama poboljšao se.” Poremećeni dobavni lanci i rast cijena nose svoje. Nakon dugog razdoblja stabilnih cijena i kakve-takve prilagodbe na logističke izazove, industrija i trgovina suočavaju se s dodatnim poteškoćama.
Jesmo li pred recesijom? “Iako dostupni mjesečni podaci upućuju na rast realnog BDP-a na tromjesečnoj i godišnjoj razini u prvom tromjesečju 2022., na buduća kretanja negativno će djelovati izbijanje ratnog sukoba u Ukrajini i uvođenje sankcija protiv Rusije.” Unatoč svemu tome, valja tražiti nove poslovne prilike te podizati svoju spremnost na scenarije, odnosno rizike, a koji ovise o branši u kojoj poslujete. Š to znači biti optimističan? Znači ne trošiti vrijeme na pretjeranu brigu i zdvajanje. Znači tražiti savjet od razborite i mirne osobe. Znači ne paničariti i donositi nagle odluke. Nekad to znači i vizualizirati potencijalne rizike, jer neman je najopasnija kad nema lice i kad nas dočeka nespremne.
A biti spreman…
Ponedjeljak, 21.3.
REKORDNO NISKE EU REGISTRACIJE U VELJAČI
ACEA, Europska udruga automobilskih proizvođača, izvještava kako je broj registriranih putničkih vozila u EU u veljači najniži otkako postoje mjerenja. Zabilježen je pad od 6,7% u usporedbi s veljačom 2021., a prodano je 719.465 vozila. Zašto se to dogodilo? “Četiri ključna tržišta u [euro] području bilježe različite rezultate. Italija i Francuska zabilježila su dvoznamenkasti pad (22,6%, odnosno 13%), dok su Š panjolska i Njemačka imale rast (6,6%, odnosno 3,2%).” Udruga navodi kako “se proizvođači automobila i dalje suočavaju s prekidima u dobavnim lancima”, što se očitovalo i u mogućnostima isporuke novih vozila.
Podsjetimo, autoindustrija je odgovorna za 3,5 milijuna radnih mjesta u Europskoj uniji, od kojih je jedan dio (oko osam tisuća) i u Hrvatskoj. Među njih se, između ostalih, ubrajaju AD Plastik, Boxmark, Lipik Glas, Cimos Grupa, Kostel Promet i drugi. Upravo će autoindustrija, s obzirom na značajne poteškoće u dobavnim lancima, biti prisiljena prilagoditi se novonastalim okolnostima. Oni koji budu radili na agilnosti, imat će prilike za rast. Sporim i glomaznima budućnost će biti upitna.
O velikom preslagivanju na europskom automobilskom tržištu s obzirom na pogonska goriva te izazovima koje će to predstavljati za proizvođače i dobavne lance drugom, skorom prilikom. Jer, Brent je opet iznad 110 dolara.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
