Ova čitanka objavljuje se na Veliku subotu. U kršćanstvu je to dan šutnje, razmatranja i iščekivanja. Veliki tjedan može biti dobra prilika za razmišljanje o vlastitom životu, kad se može malo zastati i promisliti o svrhovitosti svojih dana. Usred naglih promjena i nesigurnosti koje nas tište, apeliram da zadržimo onaj zdravi, prisebni optimizam, koji ne označava bijeg od odgovornosti, nego vjeru da nam zaista slijedi bolje sutra. To je djelatni optimizam pretočen u konkretnu akciju koja mijenja naše okruženje: posao, obitelj i susjedstvo. Tako ni vijesti koje ovaj tjedan čitamo: manji rast BDP-a, viša inflacija, skuplji dug, manjak radnika u građevinarstvu ili geopolitička preslagivanja ne moraju biti razlog za tjeskobu. To su samo okolnosti koje ispituju našu razboritost i odlučnost. Zato svim svojim čitateljima želim sretan i blagoslovljen Uskrs te da zadržite optimizam, razbor i odlučnost!
Petak, 15.4.
OVDJE SMO SAMO PRIVREMENO
Na Veliki je petak možda prikladno promisliti o tome da smo ovdje samo privremeno. Sve što smo započeli, razvili i zalijevali neće mnogo značiti ako ne osiguramo kontinuitet poslovanja. To smo dužni učiniti ne samo zato što je to razborito, u slučaju naše bolesti ili naglog odlaska s ovog svijeta. Ako imamo uspjeha u poduzetništvu, o nama ovise i naši dobavljači, zaposlenici, kupci i njihove obitelji.
Zato svatko treba organizirati svoj exit strategy. On može kulminirati i prodajom poduzeća, što je bila tema regionalne konferencije koju je suorganizirao portal Žene i novac, dostupne na ovoj poveznici. Nekad će ova strategija uključivati uvođenje profesionalnog menadžmenta ili predaju upravljanja nasljednicima.
U svakom slučaju, ne smijemo se zavaravati da ćemo raditi vječno ili otići odavde sjedeći za radnim stolom. Dobra pripremljenost daje i određeni mir duše. A upravo taj mir duše vam želim u ove posebne dane.
Četvrtak, 14.4.
MANJI RAST, VISOKA INFLACIJA I SKUPLJI DUG U 2022.
HNB je ovog tjedna održao redovitu sjednicu svojeg Savjeta, na kojoj je između ostalih donesena odluka i o prestanku sanacije Sberbank. Imenovana je i nova uprava: Sberbank postaje Nova hrvatska banka.
Po pitanju rasta bruto domaćeg proizvoda u 2022., HNB je smanjio svoju inicijalnu procjenu s 4,1 % (prosinac 2021.) na 3,2 %. Razlozi koje HNB navodi su dosta opširni, gotovo da nije ispušten nijedan važniji makroekonomski rizik. To su redom: situacija u Ukrajini, cijena energenata, lanci opskrbe, poluvodiči i visoke vozarine. I sve to unatoč pokazateljima rasta realne aktivnosti u prvom kvartalu.
Prema tome, očekuje se dodatno usporavanje realne aktivnosti u ostatku godine. Na nju utječe sada već tema cijelog desetljeća – inflacija. HNB procjenjuje da bi na razini cijele 2022. godine mogla prosječno iznositi 5,4 % (nakon 2,6 % prošle godine). DZS je objavio i podatak o godišnjem indeksu potrošačkih cijena. Vidljivo je da ovoliko visoke stope nisu zabilježene još od 2008.
Nadalje, Hrvatska se ponovno zadužila na međunarodnom tržištu. Time će refinancirati dug koji dospijeva u svibnju. Prinos je, kako u svojem najnovijem newsletteru donosi InterCapital, bio 2,975 % za dospijeće duga od 10 godina, dok je početkom veljače osmogodišnja obveznica imala prinos od 1,39 %. Ovaj dramatični skok prinosa označava kraj jeftinog duga. Ministarstvo financija je na određen način priznalo pogrešku u procjeni prije dva mjeseca, kada je odgodilo daljnje refinanciranje. Treba podsjetiti da je u studenom 2021. prinos za desetogodišnju hrvatsku obveznicu bio oko 0,5 %, da bi sada došao tik pred 3 %. To je trenutno manje od hrvatske inflacije, što upućuje na potencijal za daljnji rast prinosa, jer inflacija neće tako skoro nestati.
Poduzetnici trebaju u svojim poslovnim planovima raditi analize različitih scenarija, kako bi mogli procijeniti učinke promjena. O spremnosti znate onu staru hamletovsku.
Srijeda, 13.4.
TKO JE NAJVIŠE ULAGAO U HRVATSKU
U trećemu kvartalu 2021. izravna strana ulaganja (poznata i kao inozemna izravna ulaganja) u Hrvatsku iznosila su 1,14 milijardi eura. Saznajte zašto su ulaganja u tom kvartalu toliko rasla te koja je komponenta bila najzaslužnija.
Ujedno, pročitajte koji su sektori bili najatraktivniji za strane ulagače i koliko privlačimo nizozemski kapital (ne samo financijski, već i ljudski).
Na koncu, provjerite kako bi Hrvatska mogla iskoristiti ovo geopolitičko preslagivanje i zašto će ponovno biti važna naša spremnost te kvalitetno financijsko planiranje. Jer, kao što dobro znamo: biti spreman, to je sve!
Utorak, 12.4.
KAKO NADOKNADITI MANJAK RADNIKA U GRAĐEVINARSTVU
Nije Hrvatska jedina zemlja koja se suočava s manjkom stručne radne snage u građevinskom sektoru. McKinsey donosi osvrt na poteškoće s kojima se suočava SAD. Njihovi se prijedlozi sastoje od tri ključna koraka.
Prvi se odnosi na povećanje produktivnosti. Naime, što je veća produktivnost, to se više posla može napraviti s postojećim brojem radnika: “Napredak u produktivnosti događa se puno prije nego počne terenski rad. On uključuje rigoroznu kontrolu veličine projekta, pojednostavljenje dizajna i standardizaciju.”
Drugi se odnosi na promjenu pristupa u zapošljavanju. U kratkom roku, preporučuje se skratiti procese zapošljavanja i prioritiziranju pregleda prijava za posao. U srednjem roku, trebalo bi sagledati koje uvjete kandidati cijene osim same plaće. A u duljem roku treba graditi partnerstva s obrazovnim ustanovama.
Treći uključuje promjenu pristupa prema radnicima i njegovo strateško prioritiziranje. “Manjak radnika i vještina imaju potencijal za usporavanje rasta te uništenja profitabilnosti kroz građevinski lanac vrijednosti”, navodi McKinsey. Dosad je rad bio nešto s čim se nije adekvatno upravljalo. “Kompanije bi mogle razmotriti uspostavljanje sustavnog programa za akviziciju i zadržavanje talenta, vođenog članom uprave i koji bi bio sastavni dio plana izvršnog direktora. Taj program bi mogao imati kao prvi zadatak izgradnju robusne baze činjenica o trenutnim i rastućim potrebama za radnicima te rupama u dostupnosti.”
Manjak radnika pogađa i brojne druge grane, od kojih smo najosjetljiviji u turizmu. Strateško upravljanje radnom snagom zahtijeva i kvalitetne kontroling sustave, kako bi se moglo imati cjelovit pogled na stvarne troškove, posebno u granama kao što je građevinarstvo. Tako se manjak radnika može vrlo ciljano adresirati, a postojeću radnu snagu bolje usmjeriti.
Ponedjeljak, 11.4.
ŠTO KAD PANDEMIJA ZAVRŠI
Svjedočimo povratku života u kojem u trgovinama, bankama, kinima ili crkvama iznova vidimo lica: životu kakvog smo gotovo zaboravili. Gotovo svako poduzeće ili organizacija morali su se prilagoditi novom stanju. Neki od njih su strahovito rasli i morali su se prilagoditi povećanju poslovnih aktivnosti, kao što je to bio slučaj kod online trgovina. Druga poduzeća su bila prisiljena drastično srezati obujam svojih operacija, otpuštati zaposlenike ili mijenjati način poslovanja.
PR Daily donosi četiri načina kako možete ponovno stupiti u kontakt sa svojim ciljnim publikama nakon obustave većine pandemijskih mjera. Meni je posebno važna posljednja: zadržati optimizam.
Nitko ne zna kakav će svijet biti nakon traumatične dvije godine. Ali naše unutarnje opredjeljenje da aktivno tražimo dobro i u onom najtežem može doprinijeti tome da rezultat bude izgradnja osjetljivijeg, razboritijeg i plemenitijeg društva. Svim našim manama i pogreškama unatoč.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
