U trećemu kvartalu 2021. izravna strana ulaganja (poznata i kao inozemna izravna ulaganja) u Hrvatsku iznosila su 1,14 milijardi eura. To je 2,8 puta više nego godinu dana prije. U ukupnim ulaganjima najveći je iznos imala zadržana dobit (692,5 milijuna eura odnosno 60,7 posto), zahvaljujući većoj zadržanoj dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu na osnovi veće profitabilnosti. Zadržana dobit je bila 3,2 puta viša u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Ulaganja po dužničkim instrumentima iznosila su 80,2 milijuna eura, dok su u isto vrijeme prethodne godine bila negativna. Vlasnička ulaganja iznosila su 368,9 milijuna eura i bila su 1,7 puta viša nego prethodne godine u istome razdoblju. No, taj rast se temeljio na pretvaranju duga u kapital. Vlasnička ulaganja su uglavnom ostvarena u sektoru nekretnina i djelatnosti automobilske industrije.
OSOBITO ATRAKTIVAN SEKTOR NEKRETNINA
HNB je izvijestio i o stanju na kraju četvrtog kvartala 2021. Tako ističe: “U posljednjem je tromjesečju 2021. ostvaren primjetan neto priljev inozemnih izravnih ulaganja (od 0,8 mlrd. EUR), nasuprot blagom neto odljevu godinu ranije. Rastu neto inozemnih izravnih ulaganja ponajviše je pridonijela zadržana dobit na strani obveza zbog boljih poslovnih rezultata banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Osim toga, porasle su dužničke obveze domaćih nefinancijskih poduzeća prema vlasnički povezanim inozemnim vjerovnicima, dok su se dužnička potraživanja domaćih sektora smanjila. Istodobno su se nova izravna vlasnička ulaganja u Hrvatsku zadržala na gotovo istoj razini kao u posljednjem tromjesečju prethodne godine i uglavnom su ostvarena u sektoru nekretnina.”
Kako su izravna strana ulaganja po definiciji zbroj glavničkog kapitala, reinvestiranih zarada i ostalog kapitala, moraju se uzeti u obzir svi ovi oblici. Svjetska banka i ostali relevantni izvori spominju kriterij o vlasništvu 10 posto ili više redovitih dionica ili udjela za utvrđivanje postojanja izravnog ulaganja. Zato i o tome treba voditi računa kad se analiziraju ulaganja na razini poduzeća.
IZRAVNA STRANA ULAGANJA: POREDAK U ZADNJIH 28 GODINA
Prema podacima HNB-a, najvažnije zemlje iz kojih dolaze izravna strana ulaganja su Nizozemska, Austrija, Luksemburg, Njemačka i Italija. Ovo je doslovni poredak po visini ulaganja po zemljama za razdoblje od 1993. do kraja trećeg kvartala 2021. Posebno je zanimljivo što su u “poretku za medalje”dvije zemlje Beneluksa: Nizozemska i Luksemburg. One su u gotovo trideset godina hrvatske neovisnosti najviše uložile u Hrvatsku. Nekad davno se sa strahom i sumnjom promatralo na inozemna ulaganja. No, nakon Drugog svjetskog rata nastupila je promjena raspoloženja i sve veća otvorenost međunarodnoj trgovini.
Trenutno geopolitičko preslagivanje svijeta moglo bi zato donijeti koristi Hrvatskoj, a ključne riječi su nearshoring te deglobalizacija. Kako ostvariti veće stope profitabilnosti, koje će nam pomoći da osnažimo gospodarstvo? Prelaskom na proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti. Da bismo stigli u takvu poziciju, potrebno je iskoristiti i dostupna EU sredstva. Ključni dio na mikrorazini, odnosno razini pojedinačnih poduzeća je dobra priprema projekata, a sržni dio je priprema poslovnih i investicijskih planova.
Tu vam od velike pomoći može biti financijski konzultant, kako bi vaši planovi izbjegli velike financijske pogreške u samom začetku. Jer – biti spreman, to je sve!
