Hrvatski tjedan na blogu! U njemu možete pronaći opširnu analizu o tome kako su poslovali hrvatski poduzetnici od 2002. te po čemu je 2021. za njih bila značajna. Tu je i razmatranje preliminarnih podataka za drugi kvartal u obliku CEIZ indeksa Ekonomskog instituta. Provjerite što je globalni logistički div Maersk rekao o cijeni zaključavanja i rastu transportnih troškova. Za zaključak, nudim osvrt o hrvatskom kreditnom rejtingu i potencijalnoj ambivalentnosti njegovog poboljšanja.
Petak, 1.7.
HRVATSKI PODUZETNICI U DVA DESETLJEĆA POSLOVANJA (II)
Drugi dio opširne analize o tome kako su poslovali hrvatski poduzetnici od 2002. naovamo izašao je na Ekonomskom labu. U njemu pronađite:
✅ vrijedi li hipoteza da je rast neto marži je uspio jer su inflacijski pritisci preneseni na krajnje kupce
✅ koja je godina bila prijelomna u posljednja dva desetljeća
✅ tko uspješnije pregovara o plaćama
✅ koliki je prosječni prihod po zaposlenom u 2021.
✅ po čemu je 2021. prijelomna za izvoznike.
Četvrtak, 30.6.
NASTAVAK RASTA BDP-A U DRUGOM KVARTALU?
Mjesečna stopa rasta BDP-a može se indikativno procijeniti i na temelju vrijednosti CEIZ indeksa Ekonomskog instituta. “Kretanje indeksa sugerira da ekonomska aktivnost mjerena godišnjom stopom promjene BDP-a u drugom tromjesečju 2022. u odnosu na isto tromjesečje 2021. i dalje bilježi stopu rasta sličnu onoj zabilježenoj u prvom tromjesečju 2022.”, kažu iz Instituta. “Istovremeno, ekonomska aktivnost na samom početku drugog tromjesečja 2022. u odnosu na prvo tromjesečje 2022. iskazuje trend blagog ubrzavanja.” Ako zadržimo rast u drugom kvartalu, dobra turistička sezona bi nas mogla pogurati u trećem. Imam više razloga vjerovati da ćemo proći znatno bolje nego kobne 2008.
Š to se robne razmjene prva četiri mjeseca tiče, prvi podaci DZS-a pokazuju da je izvoz u zemlje EU rastao po višoj stopi nego onaj u zemlje izvan EU. Istovremeno, iz zemalja izvan EU smo znatno više uvozili te smo u prva četiri mjeseca 2022. uvezli čak 79,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom pala je s 65,5 na 61,1 posto.
Istovremeno, DZS procjenjuje da je površina zasijana pšenicom u 2022. veća za 16 tisuća hektara, odnosno za 11,1 % u usporedbi s godinom prije. Uljanu repicu smo sijali na 6 tisuća hektara manje no lani, odnosno za 20,0 %. Ostale važne kulture sijali smo na sličnim površinama kao i prošle godine. Napominjem kako nije važno samo koliko smo sijali, već i kretanje prinosa po hektaru.
Srijeda, 29.6.
HRVATSKI PODUZETNICI U DVA DESETLJEĆA POSLOVANJA (I)
Da bolje obuhvatim sve što se događalo od 2002. naovamo, napravio sam analizu kako su poslovali hrvatski poduzetnici kroz nekoliko najvažnijih metrika. Ovu analizu Ekonomski Lab objavljuje u čak tri dijela.
U prvom od njih čitajte:
✅ kako su se kretali prihodi, a kako dobit u zadnjih 20 godina
✅ o usporedbi veličine američkog Konzuma i hrvatske realne ekonomije
✅ koliko poduzetnika posluje s gubitkom
✅ koliko je poduzeća zombificirano (!)
✅ koliko smo novih poduzeća dobili u odnosu na početak razdoblja
✅ kako teče proces kreativne destrukcije (nestajanja i otvaranja poduzeća).
Utorak, 28.6.
KO BI REKO ČUDA DA SE DESE, PA DA ZAKLJUČAVANJE INFLACIJU DONESE?
Bez obzira na smanjenje problema u lancima dobave, iz Maerska kažu da će cijene transporta možda i dulje vrijeme ostati povišene. Možemo samo zapjevati legendarni stih i sjetiti se prošlogodišnje mantre o tranzitornoj inflaciji.
Tko bi rekao da ogromni fiskalni i monetarni poticaji imaju utjecaj na cijene? Tko bi rekao da se sulude odluke o zaključavanju i politike “ostani doma, evo ti poticaj” neće vratiti kao bumerang? “Logistika je vrlo radno i energetski intenzivna, a ta su dva područja u gospodarstvu bila pod znatnim inflatornim pritiscima”, dodaju iz ovog logističkog giganta.
Sigurno nije pomogla ni strategija nearshoringa, nastala kao prilagodba na poteškoće u prekomorskom transportu, kao ni zastoji u velikim lukama, dijelom nastali zbog manjka vozača kamiona. Jedino dobro što će potencijalno izaći iz cijele situacije je veća otpornost kompanija na geopolitičke šokove, ali pitanje je uz koju cijenu.
Ponedjeljak, 27.6.
HRVATSKI REJTING SKOČIO: JE LI TO DOBRA VIJEST?
Kako nešto što je dobra vijest može ići u rubriku “ni dobra ni loša”? Hrvatski rejting utječe na cijenu našeg zaduživanja, kako njegov rast može biti ambivalentan? Pogledajmo kretanje desetogodišnje hrvatske obveznice, točnije, kretanje prinosa na dug. Nakon vijesti o tome da je hrvatski rejting skočio, prinos (cijena duga) opet je porastao nedugo nakon objave. Je li tome uzrok ratno stanje na istoku Europe? Za Ekonomski Lab sam krajem travnja napisao osvrt na tu temu: presudni utjecaj nije od tog efekta. Kako je Hrvatska praktično dio Eurozone, a samo nas milimetri, odnosno mjeseci dijele od ulaska, jasno je da dijelimo posljedice odluka europskih monetarnih vlasti. Loših odluka. Više o tim odlukama i domaćem rejtingu pročitajte ovdje.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
