Kako nešto što je dobra vijest može ići u rubriku “ni dobra ni loša”? Hrvatski rejting utječe na cijenu našeg zaduživanja, kako njegov rast može biti ambivalentan? Evo kako.
HRVATSKI REJTING I SKUPE ODLUKE ECB-A
Pogledajmo kretanje desetogodišnje hrvatske obveznice, točnije, kretanje prinosa na dug. Nakon vijesti o tome da je hrvatski rejting skočio, prinos (cijena duga) opet je porastao nedugo nakon objave. Š to ako je to kratkoročno gledanje, i ako rast cijene duga dolazi od “efekta Putin”? Za Ekonomski Lab sam krajem travnja napisao osvrt na tu temu: presudni utjecaj nije od tog efekta. Kako je Hrvatska praktično dio Eurozone, a samo nas milimetri, odnosno mjeseci dijele od ulaska, jasno je da dijelimo posljedice odluka europskih monetarnih vlasti. Loših odluka.
Njihove su odluke po nas, naše obitelji, rodbinu i prijatelje puno skuplje nego što mislimo. Prisjetimo se da je ECB negirao problem inflacije krajem listopada 2021., kada počinje kažnjavanje sa strane tržišnih sudionika za sve obveznice europskih zemalja. ECB je dosad bio kontinuirano neuvjerljiv, a zadnji je iznenadni sastanak sredinom lipnja održan samo tjedan dana nakon sastanka 9.6. i najave da će se monetarna politika početi mijenjati.
ANTIFRAGMENTACIJSKI ALAT: PROTIV RASPADA EUROZONE
Prinosi europskih zemalja su zasad stali s rastom, jer je ECB najavio tzv. Antifragmentacijski alat, prisiljen na djelovanje nakon što je tržište kaznilo obveznice europskih zemalja nakon sastanka 9.6. Ispada kako je Antifragmentacijski alat isforsiran zbog reakcija tržišta. U prijevodu, tržište se sjeća krize prije 10 godina i postoji rizik da se Eurozona ne raspadne (zato antifragmentacija).
Srećom, a nisam ciničan, sad postoje i određeni mehanizmi poput Europskog stabilizacijskog mehanizma. Njihova aktivacija ne znači sretne dane, ali dobro je da postoji. Njega nije bilo prije Europske krize u prošlom desetljeću. Ako ipak dođe do gangrene, bolje je biti spreman (jer…). Do toga ne mora doći, no cijena neuvjerljive politike ECB-a pala je na sve europske države. “Efekt Putin” je samo šlag na tortu nakon što su cijene duga (prinosi) počeli znatnije rasti, krajem listopada 2021.
KUPNJA LAŽNOG SOCIJALNOG MIRA
Vratimo se na Hrvatsku. Dosta smo zadužena zemlja, a svoju supstancu trošimo i kupujemo lažni socijalni mir desetljećima, ne želeći dirnuti u ključne nereformirane sustave. To su teritorijalni ustroj, zdravstvo, mirovine i obrazovanje. Dodatno smo podigli zaduženost, kao svi u svijetu, pristupom koronakrizi.
Dobivanje puno boljeg investicijskog rejtinga zasigurno je izvrsna vijest. Bez ikakvog cinizma, to je velik uspjeh svih u Hrvatskoj. Problem je što to tržište neće pretjerano nagraditi, jer je ovo praktično non-event vijest.
Pogledajte grafikon. Navijači imaju poklič “pogledajte semafor”. Ako nogometni menadžer kupi najbolje igrače, a ne osvoji Ligu prvaka, ne može se pohvaliti rezultatom (semaforom). Š teta što ova suštinski dobra vijest ne donosi rezultate. Treba pratiti prinose, osobito nakon 12.7., kad će se u vezi hrvatskog pristupa Eurozoni donijeti i formalna odluka. Dolje je grafikon od dana pisanja članka. Zadnjih godinu dana porast premašuje 500 posto. Zato ne valja govoriti da će euro spustiti cijenu duga: na nj ne utječe samo valutni rizik, već i drugi faktori.
