Utjecaj inflacije na financijske izvještaje

Utjecaj inflacije na financijske izvještaje

U Hrvatskoj je proizvođačka inflacija već dulje vrijeme u dvoznamenkastom području, a međugodišnja stopa prelazila je i preko 30 posto. To je dovelo nemali broj poduzetnika u situaciju da mora financirati povećane operativne troškove: od zahtjeva za povećanim plaćama, povećanih troškova prijevoza, koji naravno dolaze od jako uvećanih troškova energije do povećanih troškova materijala. Inflacija se razbuktala i prelila, pa sada nije jednostavno vratiti “duh u bocu”. No, kakav će biti utjecaj inflacije na financijske izvještaje za 2022.? Kako ćemo ih moći prepoznati, i hoće li financijski izvještaji zbog inflacije biti manje vjerodostojni?

INFLACIJA, ZALIHE I TROŠKOVI

Inflacija, grubo govoreći, je rast opće razine cijena. Financijski izvještaji u sebi sadrže vrijednosti koje su mjerene određenim konvencijama (standardima). Krenimo s najvažnijima: prihodi i dobit te ROE.

Prihodi se povećavaju, ako je poduzeće uspjelo prebaciti povećanje troškova i prebaciti ih na svoje kupce. U tom procesu nisu svi uspješni, pa iznos povećanja prihoda ovisi o cjenovnoj elastičnosti potražnje.

Troškovi prodanih proizvoda su izazov. Ako su zalihe nabavljene po niskim cijenama, a koristi se metoda FIFO (first in, first out ili obračun troška proizvoda po troškovima u trenutku izrade tog proizvoda), onda će dobit biti precijenjena. Trošak će tako biti iskazan po niskim cijenama koje sada ne vrijede (inflacija), a prihodi će biti usklađeni s tržišnim cijenama. To će napuhati jako dobit.

Poduzeća će stoga nastojati realne troškove prebaciti na radnike, tako da se plaće ne podižu tako brzo kao inflacija. Osim toga, ako je struktura kapitala nepovoljna (prezaduženost), a troškovi financiranja dodatno rastu, onda će uprave nastojati prebaciti rast troškova na plaće te postići povećanje prodajnih cijena.

Ostali operativni troškovi će isto tako rasti. Zbog pritiska na dobit neke će kompanije nastojati promijeniti politiku amortizacije. Uz nižu stopu amortizacije će troškovi izgledati bolje: obratite pozornost na eventualne promjene računovodstvenih politika. Analitičari, ipak, neće biti zavarani: novčani tok se ne može sakriti, osim ako se zaista laže.

Pokazatelji kvalitete dobiti odmah će sugerirati da je došlo do manipulacije. Kod kvalitete dobiti provjeravamo udio novca u dobiti ili prihodima. Naime, premda dobit i prihodi jesu obračunske kategorije, novac nije. Nemali broj poduzetnika, koji nisu vični razumijevanju financija, miješa pojmove novca, dobiti i prihoda. Jedno je primitak, a drugo je prihod. Jedno je izdatak novca, a drugo je trošak.

UTJECAJ INFLACIJE NA FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE: ROE I ROA

Ako razmatramo utjecaj inflacije na financijske izvještaje, zasigurno ćemo promotriti i pokazatelje. Tako će pokazatelji rentabilnosti kapitala (ROE) i imovine (ROA) u uvjetima inflacije biti uvećani.

ROE mjeri rentabilnost kapitala, dakle koliko učinkovito poduzeće koristi angažirani kapital vlasnika. Jednostavna DuPont analiza, kojom se desegmentira ROE na tri faktora, pokazuje da ROE dolazi od:

  1. Neto profitne marže (neto dobit/ukupni prihodi): koliko jedna kuna prihoda daje lipa neto dobiti (dobit po kuni prodaje).
  2. Obrtaja imovine (ukupni prihodi/aktiva): koliki su prihodi (prodaja) po kuni ukupno korištene imovine (aktive).
  3. Financijske poluge (ukupna aktiva/ukupni kapital i rezerve): budući da je aktiva jednaka pasivi, odnosno zbroju kapitala i obveza (duga), onda ovdje gledamo koliki je iznos duga koji se koristi za financiranje imovine ili kolika je financijska poluga, što je veća, to je veći iznos duga, jer je manji iznos kapitala, pa je to manji nazivnik i time je omjer aktiva/kapital veći.

Kako ističe CFA Institute, neto profitna marža odražava cjenovnu strategiju poduzeća (tzv. RUC, što je vanjska efikasnost) i sposobnost da kontrolira operativne troškove (unutarnja efikasnost). Poduzeća s visokim profitnim maržama obično imaju nizak obrtaj imovine i obrnuto.

Obrtaj imovine mjeri intenzitet korištenja kapitala. Tako nizak obrtaj imovine pokazuje da se radi o kapitalno intenzivnoj djelatnosti. Visok obrtaj imovine pokazuje suprotno: radno intenzivnu djelatnost.

CFA Institute dodaje: “Priroda proizvoda poduzeća i konkurentska strategija pomažu odrediti obrtaj imovine poduzeća. ROA pomaže u mjerenju koliko učinkovito poduzeće raspoređuje i upravlja resursima. Poduzeća s visokim udjelom fiksnih troškova osjetljivija su na pad prodaje. Poduzeća s predvidljivim i stabilnim operativnim novčanim tokovima mogu sigurno preuzeti više financijske poluge od onih koji se suočavaju s većom neizvjesnošću na tržištu. Poduzeća s niskim ROA općenito koriste više dugovnog financiranja i obrnuto.”

TRI INFLACIJSKE DISTORZIJE

Zaključno, prema CFA Institute, utjecaj inflacije na financijske izvještaje očituje se u tri distorzije:

  1. Amortizacija povijesnog troška podcjenjuje stvarni pad vrijednosti imovine. Time precjenjuje prijavljenu dobit i poreze koje treba platiti.
  2. Računovodstvena metoda za procjenu zaliha utječe na prijavljeni prihod na različite načine. FIFO vrednovanje u visokoj inflaciji precjenjuje dobit, a time i poreze. LIFO (last in, first out ili obračun troškova proizvoda po troškovima za zadnji izrađeni proizvod) se ne koristi zbog standarda izvještavanja (nije dopušten). Ipak, može se koristiti metoda uprosječivanja. LIFO vrednovanje, premda usklađuje trenutne troškove s prihodima, podcjenjuje zalihe i time precjenjuje povrat na imovinu (ROA). LIFO računovodstvo izaziva iskrivljenje bilance jer vrednuje zalihe po izvornom trošku. To dovodi do precjenjivanja povrata na kapital (ROE, neto prihod dostupan dioničarima) jer podcjenjuje investicijsku osnovu na kojoj se ostvaruje povrat. Unatoč tom nedostatku, LIFO je bolji od FIFO-a u izračunavanju ekonomske dobiti. Kod nas, bolje je za tu svrhu koristiti druge metode od FIFO.
  3. Zbog inflacije, povijesni trošak kamata je precijenjen, budući da se vrijednost duga smanjuje zbog inflacije. To rezultira podcijenjenom prijavljenom dobiti i smanjenjem porezne obveze.

Zbog ovih utjecaja inflacije na financijske izvještaje, u financijskoj analizi od 2021. nadalje trebat će biti pažljiv i obziran. Osobito kod procjene efekata budućih investicija! Za njih ćete morati sastaviti i procijenjene financijske izvještaje i pokazatelje. Buduće novčane tokove potrebno je diskontirati ispravno odabranom diskontnom stopom. Radi li se o dugoročnim projektima, premale diskontne stope mogu napraviti velike i dugoročne štete i poduzećima i vlasnicima.

POČINJE NOVA SEZONA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Uskoro kreće i sezona kvartalnog izvještavanja (burzovni treći kvartal). Prvo će to učiniti banke, a onda ostali. Ključno pitanje bit će: kako su kompanije uspjele prebaciti inflacijske pritiske na krajnje kupce, a da ne ugroze profitne marže? Ti inflacijski pritisci se mogu vidjeti u najvećem dijelu u dvije stavke. Kao prvo, to su materijalni troškovi (dobavljači), a drugo, troškovi osoblja (plaće). Tumačenje ovih rezultata bit će jako važno, jer će u određenoj mjeri biti vidljivi i kod manjih i srednjih poduzeća, koja predaju svoje izvještaje jednom godišnje.

Ako želite jednokratno ili povremeno angažirati vlastitog financijskog menadžera koji će procijeniti utjecaj inflacije na financijske izvještaje vašeg ili drugog poduzeća, kontaktirajte me ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: