Na konferenciji Zagreb financijski forum 2024., održanoj 4. studenoga u zagrebačkom hotelu Sheraton, okupili su se vodeći stručnjaci iz financijskog sektora i poslovnog svijeta kako bi raspravljali o ključnim ekonomskim izazovima i prilikama, u organizaciji Poslovnog dnevnika.
HRVATSKA NIKAD NEĆE BITI REINDUSTRIJALIZIRANA
Državni tajnik u Ministarstvu financija, Davor Zoričić, predstavio je pozitivne makroekonomske trendove, poput stope rasta od 3,3 % prošle godine i predviđene od 3,6 % ove godine. Naglasio je i povijesni uspjeh Hrvatske u postizanju kreditnog rejtinga razine A.
Premijer Andrej Plenković, premda najavljen, nije prisustvovao forumu.
Jedan od ključnih panela održan je na samom kraju. Vodio ga je novinar Mislav Šimatović s bivšim ministrima gospodarstva. U opuštenoj atmosferi istaknuo se bivši ministar Ćorić. Za mene je njegova sintagma “da Hrvatska nikad neće biti reindustrijalizirana” ispravna. Shvaćam je ovako: neće biti u obliku stare industrije i masovne proizvodnje. U konačnici, Hrvatska nema te ljude, a nalazi se u Europi koja gubi konkurentsku bitku s Azijom. Hrvatska može biti dom nišne proizvodnje s visokom dodanom vrijednosti.
ZAGREB FINANCIJSKI FORUM: BANKARSKI BIZNIS U KONSOLIDACIJI
Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB), predstavila je analizu koju za HUB radi Arhivanalitika. Ističe da su hrvatska poduzeća manje zadužena u usporedbi s europskim prosjekom, čime su stvoreni dobri preduvjeti za investicijski ciklus. Perko je istaknula pad aktivnih kamatnih stopa (krediti) i rekordno nisku razinu loših kredita. Ova dva faktora omogućuju povoljne uvjete za rast ulaganja. Perko je zaključila da Hrvatska mora ulagati u visokoproduktivne sektore kako bi ubrzala konvergenciju prema prosjeku EU-a.
Iz rasprave bankara izdvojit ću Dinka Lucića (PBZ): “Stvara se pogrešna slika da su banke visoko profitabilan biznis. No prinos na kapital redovito je ispod 10 posto, u američkim je bankama od 15 do 20 posto. U apsolutnom iznosu ta dobit može izgledati velika jer je visok osnovni kapital, ali treba gledati očima investitora – koliko su te stope u silaznom trendu.” Bankarski biznis je u konsolidaciji. Manji broj igrača, manji povrati na ulaganja. O tome sam pisao lanjskog proljeća, nakon bankarske krize u SAD-u.
Drugo što je Lucić istaknuo je hrvatska krivulja prinosa. Poslovni dnevnik prenosi: “Lucić je dodao i da su krivulje prinosa bankarskog sektora u Hrvatskoj bile dosta statične zbog visoke likvidnosti, uvođenja eura, regulatornog okvira postavljenog u smjeru zaštite potrošača u smislu pomaka kamatnih stopa, gdje smo, kaže, zabilježili najniže kamatne stope”. O tome sam pisao ovdje.
Ako vas zanima više o financiranju malih i srednjih poduzeća, pridružite mi se na konferenciji Dobitna formula u Puli ovog petka od 10 sati. Prijave su besplatne, a više informacija pronađite ovdje.
