Ovaj tjedan objavljeno je mnogo važnih podataka za prethodni mjesec ili kvartal, koji nam daju naslutiti što nas očekuje do kraja godine. Tako je DZS objavio da smo imali novi pad maloprodaje, a ECB je povisio kamatne stope. PMI indeks pokazao nam je očekivanja tržišnih sudionika, a Moody’s procjenjuje kako bi moglo doći do nove eskalacije neplaćanja. Kako to protumačiti, i kako se pripremiti? Saznajte u novoj tjednoj čitanci.
Petak, 28.10.
ZAŠTO IMAMO PAD MALOPRODAJE
DZS je u petak objavio nove podatke o hrvatskoj maloprodaji. Tako je ukupan promet od maloprodaje u rujnu realno pao za 0,1 posto u usporedbi s kolovozom, a porastao za 0,4 posto u odnosu na lanjski rujan. Dakle, mjesečni pad maloprodaje, a godišnji rast. Kad se kaže “realni”, to je usklađeno za inflaciju.
Mjesečna promjena u kolovozu bila je -1 %, a u rujnu -0,1 %. Iduće očitanje bit će posebno zanimljivo jer bi eventualni mjesečni plus značio da vjerojatna europska recesija ne dolazi odmah, nego s odgodom. Godišnji se rast događa zbog akumuliranog utjecaja u prethodnih 12 mjeseci, kad je Hrvatska imala i visoku stopu rasta cijele ekonomije, uz osobnu potrošnju kao najvažniji faktor. Dobra turistička sezona, odnosno prošlogodišnja posezona i prva tri kvartala ove godine, dodatno su doprinijeli.
U idućim mjesecima možemo očekivati daljnji pad maloprodaje maloprodaje i potrošnje. Bit će zanimljivo vidjeti kako će na stanje hrvatske ekonomije utjecati građevinski sektor, zbog akumuliranog utjecaja inflacije te općeg indeksa pouzdanja (confidence index). Poslovni, ali i potrošački indeks ima porast u zadnja tri mjesečna očitanja. Pesimizam je bio najveći u srpnju, kad su se naglo stropoštala oba indeksa (poslovni i potrošački).
Četvrtak, 27.10.
ECB DIŽE KAMATNE STOPE: I DALJE POVOLJNO FINANCIRANJE?
ECB je u četvrtak podigao svoje ključne kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, jednakom visinom nakon rujanskog sastanka. Tim potezom su kamatne stope došle na najviše razine od početka 2009. Temeljni razlog ubrzanog podizanja jest borba s visokom inflacijom. Odluka je bila očekivana od strane financijskih tržišta. Glavna stopa sada iznosi 2 %. Iako je u rujnu ECB-ova čelnica Lagarde najavila višekratna povećanja temeljnih kamatnih stopa, odbila je reći izravno koliko puta bi u idućim mjesecima to moglo iznositi.
ECB je tako, baš kao i FED, odbio pristup koji se zove “forward market guidance”, odnosno navođenja tržišta jasnim i očekivanim odlukama. Eventualna daljnja povećanje kamatnih stopa temeljit će se na podacima o rastu inflacije i gospodarstva, od sastanka do sastanka. Lagarde je jasno rekla da njihov posao nije završen, a odbila je utjecaj politike i zahtjeva tržišnih sudionika da eventualno uspori ili odgodi. Nije htjela precizirati ni broj niti visinu kamatne stope koja bi odražavala postizanje cilja (stabilnosti cijena, odnosno inflacije oko 2 %).
Istodobno, ECB je promijenio odredbe i uvjete treće serije TLTRO III, prilagodivši kamatne stope koje se primjenjuju od 23.11.2022. i ponudio bankama dodatne datume dobrovoljne prijevremene otplate. TLTRO je ciljana operacija dugoročnijeg refinanciranja. Ova je operacija za ECB bitna kako bi se osiguralo da monetarna politika dopre do ljudi. Konkretno, za banke je uvjetna: poslovne banke moraju ponuditi ovaj izvor financiranja poduzećima i potrošačima kako bi se na tržištu održali povoljni i jeftiniji uvjeti financiranja. Preko ove serije ECB nudi dugoročne zajmove bankama po povoljnim cijenama i potiče ih da daju zajmove poduzećima i potrošačima u europodručju.
Dosadašnji uvjeti koje su banke imale kod ECB-a praktično su bile kao subvencija bankama, koje su novac radije parkirale kod ECB-a. Ovaj put to neće biti tako.
Srijeda, 26.10.
POGLED U 2023. I ŠTO NAS OČEKUJE
Proračunski deficit SAD-a rekordno je pao u financijskoj godini 2022. Kako javlja Bloomberg u svom newsletteru, to je drugi uzastopni pad koji odražava “presušivanje potrošnje za pomoć u pandemiji”. Drugi razlog pada deficita je veliki rast proračunskih prihoda, potaknut plaćama i razinom zaposlenosti nezabilježenom u pola stoljeća. Za razliku od europskih proračuna koje uglavnom pune indirektni porezi poput PDV-a, anglosaksonski sustavi su temeljeni na direktnim porezima. To su porez na dohodak i dobit. Pogledajte što se zapravo događa u SAD-u i kako će tim kretanjima biti određeni globalni ekonomski izgledi za 2023.
Utorak, 25.10.
ČEKA LI NAS ESKALACIJA NEPLAĆANJA?
Eskalacija nenaplativosti kredita poduzećima mogla bi se popeti i preko 6 % na području SAD-a i regije EMEA (Europa, Bliski Istok i Afrika), procjena je Moody’s Investor Services. U SAD-u bi stope neispunjenih kreditnih obveza koje dovode do situacije koju se u bankarstvu proglašava default mogle narasti gotovo četverostruko. Ostvarenje defaulta je materijalizacija rizika nenamire (u roku i na način kako je prethodno ugovoreno).
Prema izvještaju S&P iz travnja 2022. za 2021., udio defaultova bio je 0,84 %. Najniže od 2014. U 2020. 2,75 %, dok je ground zero 2019. imala 1,3 %. Recesijske 2009. bilo ih je najviše, i to 4,17 %. Utoliko su ovakve procjene koje dolaze iz Moody’sa važne.
Današnja objava ECB-a daje i kontekst ovakvim podacima. Tako banke unutar Eurozone očekuju da će dodatno pooštriti pristup kreditima u četvrtom tromjesečju 2022., doći će do pada potražnje za kreditima, uslijed ekonomskog usporavanja i rasta kamatnih stopa. Očekuju se daljnja podizanja kamatnjaka od strane FED-a i ECB-a. Podsjetimo, središnje banke podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju. Trenutna inflacija u SAD-u je 8,2 %, EU 9,9 %.
Hrvatska situacija je specifična. Prošlotjedno HNB-ovo priopćenje sa sjednice Savjeta ističe da se izrazito pooštravanje uvjeta financiranja na svjetskim tržištima nije znatnije prelilo na kamatne stope na domaće kredite. Rast kredita nastavio se ubrzavati, zbog kredita poduzećima (posebno energetski sektor). Rast kredita stanovništvu neznatno je ubrzao. HNB će do kraja 2022. nastaviti provoditi akomodativnu monetarnu politiku. Hrvatski ulazak u eurozonu s početkom 2023. događa se tijekom ciklusa zaoštravanja monetarne politike ECB-a. HNB izvještava kako će to negativno utjecati na uvjete financiranja gospodarstva, no ono što će ublažiti te efekte jesu su smanjenje stope obvezne pričuve te ukidanje minimalne devizne likvidnosti. To će osloboditi novac bankama, pa bi uvećana ponuda novca trebala bi djelovati u suprotnom smjeru.
Ponedjeljak, 24.10.
PAD U SREDIŠTU
U ponedjeljak su objavljeni podaci PMI indeksa (agencija S&P) koji ukazuju kako je gospodarstvo Eurozone skliznulo u oštriji pad početkom četvrtog kvartala. Stopa pada je najveća od travnja 2013., izuzev pandemijske 2020. Najveći pad događa se kod proizvodnje, osobito kod one koja znatno ovisna o energiji (energetski intenzivni sektori). No, i uslužne djelatnosti nastavljaju ubrzano padati uslijed tekućeg velikog rasta troškova života (inflacija) i široke ekonomske neizvjesnosti. Tako je listopad bio već četvrti mjesec s očitanjem PMI indeksa ispod 50, koji razdvaja rast od recesije.
Posebno treba istaknuti kako je najveći pad PMI indeksa zabilježen u Njemačkoj (44,1), što je najniža vrijednost od svibnja 2020. Isključujući pandemijsko razdoblje, ovo je najslabija vrijednost od lipnja 2009. Podsjećam da sam početkom ukrajinsko-ruskog rata prognozirao da bi najveća kriza unutar Europe ovaj put mogla biti u središtu, a ne na periferiji, kao prije desetak godina. Ovakvi podaci sada to i pokazuju.
No, inflacija i dalje kipti. Iako je ECB bio dugo u fazi negacije postojanja inflacije u 2021., zadnji potezi koji dolaze od lipnja podsjećaju, ironično govoreći, na pokeraško praćenje, dok za stolom sjede guverneri središnjih banaka. FED i kralj dolar i dalje vode igru, a ovaj tjedan očekujemo i vrijednosti američkog BDP-a za treći kvartal. Podsjetimo, globalno vrijedi da globalne recesije kreću iz SAD-a. Ovaj put bi Europa mogla biti ugrožena prva.
U ovim okolnostima treba ispravno i trezveno procjenjivati investicijske projekte s dugim rokom. Recesija je pred vratima kod naših trgovinskih partnera, to je vrlo izvjesno. Hamletovska maksima “Biti spreman, to je sve!” nikad nije bila aktualnija.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
