Špekulacije su potvrđene. Europska unija ide prema odgodi kontroverzne Direktive o deforestaciji, što je Vijeće Europe potvrdilo na sjednici 20. studenog 2024., nakon prethodnog prijedloga Europske komisije. Hoće li zato cijena čokolade pasti te kako klimatske promjene i jačanje dolara utječu na poslovanje u ovoj industriji?
ODGODA DIREKTIVE O DEFORESTACIJI
Ova odgoda zasad bi trebala trajati svega godinu dana. Premda još treba proći određene proceduralne korake, ona se čini izvjesnom. Podsjećam, Direktiva o deforestaciji tiče se stočnih proizvoda, drva, kakaa, soje, palminog ulja, kave, gume i još nekih srodnih roba.
Kako nam dolaze dani predbožićne kupnje, cijena čokolade i čokoladnih proizvoda nipošto nije nevažna tema. Kakaovac, kao i kava, proizvodi se uglavnom oko ekvatora te je podložan klimatskim uvjetima. Primjerice, prema portalu Investing.com, cijene kave trenutačno još nisu dosegle rekordne razine iz kasnih sedamdesetih. Tada je veliki mraz uništio 70 % nasada kave u Brazilu. Kako navodi ovaj izvor, “prema podacima Međunarodne organizacije za kavu, cijene su na najvišoj razini u posljednjih 13 godina, prilagođeno za inflaciju. Poljoprivrednici su također izjavili da je njihov urod za 2025. već pogođen.” O kavi više čitajte ovdje.
ZAŠTO CIJENA ČOKOLADE RASTE
Prognoza JP Morgana objašnjava zašto cijena čokolade raste u posljednje vrijeme. Ukratko, one su posljedica rasta cijena kakaovca, koji je skočio za više od 100 posto od početka 2024. do sredine studenog. Ističu se tri ključna razloga:
- globalni manjak ponude kakaovca, uzrokovan ponajprije velikom sušom u zapadnoj Africi, koja proizvodi više od 80 posto kakaovca
- kronična podinvestiranost u farme kakaovca, posebno jer su proizvođači još uvijek mali farmeri
- sve dodatno pogoršava špekulativni pritisak investitora.
Njihov analitičar, Ken Goldman, ističe: “Vidjeli smo da neki [potrošači] prelaze s čokolade na druge proizvode, kao što su kolačići ili slane grickalice. Mislimo da čokolada gubi dio [tržišnog] udjela, tako da potrošači zasigurno reagiraju na više cijene.”
Ako cijene kakaovca ostanu visoke za dulje vrijeme, potražnja bi mogla padati, što bi tržište moglo dovesti u ozbiljne poteškoće. Naime, dugotrajnija promjena potrošačkih navika može kupce odvratiti od čokolade i doslovno smanjiti veličinu tržišta.
UTJECAJ DOLARA I INFLACIJSKOG ŠOKA
Pobjeda Donalda Trumpa i nagli rast dolara doveli su i do toga da su cijene kakaa dodatno skočile od početka studenoga. Nedavno sam razgovarao s uglednim hrvatskim poduzetnikom koji se bavi upravo robnim tržištima. On tvrdi kako nestabilnost oko inflacije i kamatnih stopa te kretanja dolara mogu jako smanjiti njegovu profitabilnost, osobito jer se robama uglavnom trguje u dolarima. Zbog toga pažljivo prati što FED govori. A zato i ja često izvještavam o njihovim odlukama i potezima.
Kako je nedavno JPMorgan predvidio manjak kakaovca od 100 tisuća tona u tekućoj sezoni (2024./25.), što je više od prethodne prognoze neutralne ravnoteže i tržišnog konsenzusa oko malog viška ponude, strukturno više cijene kakaovca trebale bi se dulje zadržati.
Iako značajno više cijene čokolade donose veće jedinične prihode, visina prihoda je u padu. Nadalje, troškovni pritisak na proizvođače djeluje tako da mijenjaju kakaovac drugim sastojcima ili pribjegavaju smanjenju pakiranja kako bi ostali na sličnim cjenovnim razinama kao ranije.
Zaključno, cijena čokolade neće tako pasti. Osim realizacije klimatskih rizika, treba zahvaliti i svima koji su podupirali dugotrajna zatvaranja. Žao mi je što sam bio među rijetkima koji su upozoravali da će nam to donijeti veliku inflaciju. Osobito jer se pokazalo da je dihotomija “život ili ekonomija” bila lažna.
Dakle, uz više cijene kakaovca te troškove radne snage, a posebno štetne direktive koje dodatno poskupljuju proizvodnju, nema faktora koji bi snizio cijenu. Tako će čokolada mnogima postati – luksuz.
