Rast cijena nafte do razina od oko 90 dolara po barelu koji se događa u posljednje vrijeme otvorio je pitanje: hoće li prijeći razinu od 100 dolara? Razloge ne treba potražiti samo u novom najavljenom smanjenju proizvodnje, kojeg su najavile Saudijska Arabija i Rusija. Tu je i mali zeleni, koji služi kao sredstvo plaćanja za većinu svjetskih roba.
PAD PROIZVODNJE I RAST POTRAŽNJE ZA NAFTOM
Zadnji dostupan izvještaj IEA pokazuje da će potražnja za naftom u 2023. biti rekordna (toliko o dekarbonizaciji!), dok s druge strane imamo pad proizvodnje, jer Saudijci i Rusi time dižu cijenu. Vijesti o kretanjima PMI indeksa, koji pokazuje stanje nabave, važan je za indikaciju ukupne ekonomije, osobito stanja proizvodnje. PMI indeksi su na globalnoj razini u padu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Kineskoj ekonomiji ne cvjetaju ruže: lokalne vlasti pokušavaju održati kreditni ciklus smanjenjem kamatnih stopa. Ne zaboravite da je Kina u deflacijskom okruženju. Objašnjenje neobične situacije leži u padu cijena ugljena. Naime, kineska ekonomija “ne vozi” na nafti, već ugljenu! O tome ste proljetos mogli slušati na Liderovoj konferenciji, točnije na izlaganju ECB-ova Damira Odaka.
KINESKI IZVOZ U POTEŠKOĆAMA
I kineski izvoz pada već četvrti mjesec zaredom na međugodišnjoj razini, a trend je započeo prošle jeseni. Očekujem nastavak tog trenda u duljem roku, s obzirom na to da jačaju procesi deglobalizacije, odnosno nearshoringa ili friendshoringa. Ti će procesi, jednako tako, utjecati i na povećanje zaposlenosti na Zapadu. On će trebati dodatnu radnu snagu kako bi mogao držati korak, što će imati dugoročne kulturološke implikacije.
Američka ekonomija, osobito sektor usluga, iznova pokazuje snagu. To dovodi do zadržavanja kamatnih stopa na ovim razinama i mogućeg novog podizanja, kako pokazuje Reutersova analiza. No, pogledajmo što se događa s valutama najvećih vanjskih kreditora SAD-a: Kinom i Japanom. Prošle je godine u ovo doba za jedan američki dolar trebalo izdvojiti 6,96 kineskih juana, dok je to sada 7,34. Lani ste trebali 143,28 jena za dolar, a sad je potrebno 147,37. Obje su valute, dakle, oslabile između 3 i 5 posto.
Jaki dolar djeluje povratno ne samo na cijene nafte, nego i općenito na robna tržišta. Tako cijene metala i žitarica padaju s jakim dolarom jer kupci za prodanu robu dobivaju sve manje dolara.
MALI ZELENI U PORASTU
Vremena se mijenjaju. SAD je značajno povećao svoj javni dug, kojeg će biti jako teško restrukturirati bez velikih promjena u načinu vođenja zemlje, ali i globalnih odnosa. Ministarstvo financija SAD-a, nakon podizanja razine zaduženja, izdaje nove obveznice u dolarima, što je jako važno. To znači da postoji potražnja za dolarima, koja im podiže vrijednost, i tim više jer SAD zadržava visoke kamatne stope.
Japanu i Kini ne odgovara naročito brzo smanjenje vrijednosti njihovih valuta. Eventualna reakcija kineske i japanske centralne banke može u kratkom roku značiti rast prinosa američkih obveznica, kako to primjećuje John Authers s Bloomberga. Prinosi na američke obveznice su povišeni, što nas uvlači u spiralu daljnjeg povećanja potražnje za visokim prinosima američkog duga te daljnje jačanje dolara.
Neugodno visoki dolar vas podsjeća na osamdesete i Plaza Accord? Ništa nije slučajno.
