Iako će medijskim prostorom dominirati podatak o dezinflaciji u Europi i Hrvatskoj, mjesecima ponavljam da se inflacija prelila u područje usluga i da se neće lako vratiti nazad u okvire. Štoviše, trebat će godine. Da razjasnimo pojmove: dezinflacija je usporavanje rasta inflacije. Sličan pojam, deflacija, je suprotna od inflacije i označava pad razine cijena. Podsjećam, deflacija je bila ozbiljan izazov u Europi sredinom prošlog desetljeća, a pojavila se i 2021. Provjerimo zašto inflacija ne pada i koliko je iznosila po posljednjim podacima!
EUROPSKI DVORCI I AKTERI OPĆEG SLJEPILA
U Europi primjećujemo izraženi problem inflacije hrane, o čemu sam pisao nekoliko puta. Pogledajmo samo kretanje cijena hrane za EU. U usporedbi s SAD-om, Unija ima dvostruko veću stopu inflacije!
Izvor: Trading Economics, Eurostat
Posebno ističem članak koji se poziva na istraživanje ekonomskog tima Allianza te ističe da ne postoji ratno profiterstvo trgovačkih lanaca, već imamo problem usidrenih inflacijskih očekivanja. U prijevodu, svatko se nastoji obraniti podizanjem cijena jer svi očekuju podizanje cijena od drugih. To čine, naravno, jer brane svoj interes, što je racionalno ponašanje, a ne ratno profiterstvo.
Još jednom srdačno zahvalimo ključnim akterima koji su se, uslijed sukljajuće proizvođačke inflacije, povukli na duhovnu obnovu po europskim dvorcima u listopadu 2021. Nakon pokojeg kanapea i dubokog zagledanja u dušu, zaključili su da tu naprosto nema inflacije. Naravno, do ovog ne bi došlo da nije nastupilo opće sljepilo uslijed pljeskanja po balkonima.
No, suspregnimo razočaranje i pogledajmo podatke. Trebaju nam razumni zaključci.
INFLACIJA NE PADA ZBOG HRANE I USLUGA
Današnji Eurostatov izvještaj kaže da inflacija usporava na najnižu stopu u 17 mjeseci. Inflacija u europodručju prema prvoj procjeni iznosi 5,5 %.
Izvor: Trading Economics, Eurostat
Prema prvoj procjeni, inflacija je u lipnju pala na 5,5 posto u lipnju 2023. Vidimo da to predstavlja pad u odnosu na mjesec ranije, kad je iznosila 6,1 posto, a ujedno je to malo ispod tržišnih očekivanja od 5,6 posto. Stopa je dosegnula najnižu razinu od siječnja 2022., iako ostaje značajno povišena. Temeljna inflacija, koja isključuje hranu i energiju, porasla je na 5,4 posto. To znači da će ECB vjerojatno nastaviti s podizanjima. I dok su cijene energije, prema Eurostatovom izvještaju, pale 5,6 posto i naznačile oštriji pad, hrana s alkoholom i duhanom je rasla preko 10 posto na godišnjoj razini, odnosno 0,4 posto na mjesečnoj razini. Sveukupno, potrošačke cijene u lipnju porasle su 0,3 posto.
Hrana i usluge su rasle zbog njih inflacija ne pada, već ostaje tvrdoglavo na povišenim razinama. Naposljetku, nitko ne želi poslovati s gubitkom i apsorbirati rast cijena isključivo na svoj račun.
HRVATSKA IMA TREĆU NAJVIŠU STOPU
Eurostatov izvještaj pokazuje još nešto. Mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), Hrvatska ima treću najvišu stopu inflacije u europodručju.
Temeljna inflacija u Hrvatskoj počinje znatno zaostajati za ukupnom inflacijom. Fenomen zaostajanja vidljiv je i kod proizvođačke inflacije u odnosu na potrošačku (koju zovemo i ukupnom inflacijom). O tome možete čitati i u priopćenju DZS-a.
Izvor: DZS
Kažu: “Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u lipnju 2023. u odnosu na lipanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,7%, dok su u odnosu na svibanj 2023. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,9%.” Oni mjere po ICP-u, dok harmonizirani indeks kaže da su cijene rasle 8,3 posto. Po tome su jedino Slovačka (11,3 %) i Estonija (9,0 %) imale lošiju poziciju unutar europodručja. Slovenija je zabilježila stopu od 6,6 %. Uzmimo, ipak, u obzir da je Mađarska preko 20 % prema posljednjim podacima, a Poljska mjeri 11,5 %.
Na godišnjoj razini, ovo je najniža stopa u više od godinu dana. Cijene energije su padale za 3,3 posto. Hrana, piće i duhan rasli su za 13,6 %, industrijski neprehrambeni proizvodi 8,1%, a usluge za 7,6%. Na mjesečnoj razini, cijene su rasle 0,9 %. To je više nego u svibnju, kad su mjesečno rasle za 0,5 %.
Realna potrošnja na malo, lišena efekata inflacije, i dalje raste. Inflacija je prgava, ali i takva je i potrošnja. Stoga više pažnje treba obratiti na stanje kreditnog ciklusa. Dobra vijest je da su hrvatska kućanstva razduženija nego što su bila prije desetak godina.
