Europski bankarski sektor i dalje stabilan, očekuje se rast kredita i pad zarada, a evo i zašto

Europske banke rast kredita i smanjenje profitabilnosti

To da su europske banke stabilne nije neka posebna vijest, no ispod površine ima zanimljivih detalja. Promotrimo izvještaj EBA-e koji je objavljen 20. lipnja. Prema njemu, europske banke su “pokazale otpornost u pogledu profitabilnosti, unatoč suočavanju s materijaliziranim kreditnim rizicima”.

EUROPSKE BANKE: BLAGO POVEĆANJE KREDITA, ALI I RIZIKA

U prvom kvartalu 2024., povrat na kapital (više o njemu ovdje) bio je 10,6 %, što je blago poboljšanje u odnosu na prvi kvartal 2023. i 10,4 %. Ovaj grafikon to pokazuje.

Promjena ROE i glavnih stavki u RDG-u Q1 2024 prema Q1 2023
Grafikon 1. Godišnja promjena (YoY) u prinosu na glavnicu (ROE) te doprinos glavnih stavki računa dobiti i gubitka (RDG), usporedba između prvog kvartala 2024. i prvog kvartala 2023.
Izvor: EBA

Rast kredita blago je bio prigušen zbog pooštrenih kreditnih standarda i smanjene potražnje. Krediti kućanstvima i nefinancijskim kompanijama smanjeni su za 0,2 % na kvartalnoj razini, dok su krediti malim i srednjim poduzećima smanjeni za 0,8 %. Potrošački krediti i krediti vezani za komercijalne nekretnine su zabilježili rast.

Rast ukupnih kredita i NPL-ova kod europskih banaka
Grafikon 2. Kvartalni rast iznosa kredita (žuto) i iznosa nenaplativih kredita (tamnoplavo) kod europskih banaka
Izvor: EBA

Rastu i kreditni rizici. Nenaplativi krediti (NPL) povećali su se za 2 postotna boda u prvom kvartalu ove godine, najviše u segmentu malih i srednjih poduzeća. Trošak rizika je na razinama koji nisu viđeni od koronakrize iz 2020.

Operativni rizici, posebno rizici povezani s kibernetičkom sigurnošću, također su se povećali. Banke izvještavaju o sve sofisticiranijim kibernetičkim napadima, što predstavlja značajnu prijetnju njihovim operativnim okvirima.

PROFITABILNOST POD PRITISKOM

Unatoč stabilnim kapitalnim pokazateljima i visokim razinama likvidnosti, banke očekuju da će njihova profitabilnost biti pod pritiskom. Zašto? Tu je potencijalno smanjenje neto kamatnog prihoda kao rezultat promjene cijena depozita i uvođenja digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC). To bi moglo povećati operativne troškove i smanjiti prihod od naknada.

Očekuje se i daljnje smanjenje kvalitete imovine i povećanje operativnih rizika. Iako očekuju rast kredita, banke očekuju i pad profitabilnosti, uslijed smanjenja kamatnih stopa u idućih 6 do 12 mjeseci. Doduše, Reutersova analiza tvrdi da profiti uopće ne moraju biti ugroženi padom kamatnih stopa, nego je naglasak na kreditnim i operativnim rizicima. Regulatori blagonaklono gledaju na manji broj kreditora, stoga i odobravaju konsolidaciju bankarskog sektora koja se odvija već dulje vrijeme.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: