Friedrich Hayek je bio ključna figura u modernoj ekonomskoj misli. Poznat je po svojoj kritici centraliziranog planiranja i zagovaranju slobodnog tržišta. Njegova teorija spontanog poretka naglašava kako sustavi poput tržišta prirodno evoluiraju kroz decentralizirane odluke pojedinaca, bez potrebe za centraliziranom kontrolom. Hayekova djela, poput Puta u ropstvo, ističu kako prekomjerna regulacija vodi k smanjenju individualnih sloboda i ekonomske dinamike. Ovo je relevantno i danas, osobito u kontekstu prekomjerne regulacije u Europi. Hayek je dobio Nobelovu nagradu iz ekonomije prije pola stoljeća, u listopadu 1974. Koristim ovu priliku da ne govorim toliko o samom Hayeku, koliko o odjecima njegovih ideja.
REGULACIJA I SUPSIDIJARNOST: DRAGHIJEVA KRITIKA
Nedavni izvještaj kojeg je izradio Mario Draghi, ukazuje na ozbiljan problem s prekomjernom regulacijom u Europi. Iako je Europska unija izgrađena na načelu supsidijarnosti, sve je više složenih regulativa koje opterećuju male i srednje poduzetnike. Ideja spontanog poretka, koju je ustanovio Friedrich Hayek, može se povezati s načelima supsidijarnosti i pomoći malim poduzećima.
Supsidijarnost znači da se odluke trebaju donositi na najnižoj razini vlasti koja može učinkovito riješiti problem. Za mala poduzeća to znači da bi trebala imati slobodu prilagoditi svoje poslovanje lokalnim potrebama, bez opterećivanja nepotrebnim regulativama odozgor.
ZAŠTO JE FRIEDRICH HAYEK VJEROVAO U LOKALNA RJEŠENJA
Friedrich Hayek je smatrao da se društveni i ekonomski sustavi najbolje organiziraju sami, kad im se dopusti da se razvijaju prirodno, bez previše centralizirane kontrole. To je slično svakodnevnim iskustvima poduzetnika, koji vide da najbolje razumiju svoje lokalne tržište i potrebe kupaca. Puno bolje od udaljenih regulatora u Bruxellesu (ili Zagrebu, Sarajevu…).
Pritom se pitam se pritom ne krši li Europa vlastita ustrojbena načela, i baš to – načelo supsidijarnosti? Prekomjerna regulacija u Europi, na koju ukazuje Draghi, izravno proturječi načelu supsidijarnosti, koje bi trebalo biti temelj Europske unije. Umjesto da pruža više slobode lokalnim poduzećima, nove regulative ih sputavaju. Često ih donose vlasti koje nemaju spoznaju o lokalnim specifičnostima.
Mi i sami znamo da smo u Hrvatskoj, a i u EU, prekomjerno opterećeni regulacijom. Ona snažno utječe i na mala i srednja poduzeća, a vidi se čak i u poljoprivredi. To uključuje dodatne troškove usklađivanja s propisima, sporije procese i smanjenu fleksibilnost za inovacije. Iako su neke regulative vjerojatno neophodne u načelu (primjerice za sigurnost ili okoliš), previše pravila otežava poslovanje. Posebno je to izraženo kod malih poduzeća koja nemaju resurse za snalaženje u složenim administrativnim okvirima. Tema nove ESG regulative presložena je za ovaj okvir, ali se i ona želi uvesti na mala vrata.
ŠTO MOŽEMO UČINITI?
Vidim nekoliko stvari:
- Potrebna je ravnoteža. Važno je pronaći ravnotežu između potrebnih regulativa i slobode da lokalni akteri – poput malih poduzeća – inoviraju i rastu.
- Jačanje načela supsidijarnosti. Na razini EU, potrebno je jače primijeniti načelo supsidijarnosti kako bi se malim poduzećima pružila sloboda koju zaslužuju.
- Suradnja s lokalnim vlastima. Mala i srednja poduzeća trebaju surađivati s lokalnim vlastima i zagovarati promjene koje direktno utječu na njihovo poslovanje. Lokalne koalicije mogu ojačati glas malih poduzetnika u procesu donošenja odluka.
Nadam se i pokoji političar razmišlja o ovome i nije hladan, da nastoji razumjeti male poduzetnike te da je promjena moguća. Hayekove ideje o spontanom poretku i načelo supsidijarnosti mogu ponuditi put naprijed za Europu i za mala poduzeća (i u Hrvatskoj i u BiH). Smanjenjem nepotrebnih regulacija i osnaživanjem lokalnih poduzeća, možemo stvoriti dinamičnije, fleksibilnije i prosperitetnije gospodarstvo.
Pozivam donositelje politika, ali i znanstvenike i medije, da uspostave bolji dijalog s malim poduzećima, kako bi se regulative prilagodile stvarnim potrebama lokalnih gospodarstava. Da ne bih samo pisao o tome, pokušavam i sam doprinijeti tome: s kolegama radim na nizu edukativnih konferencija za poduzetnike “Dobitna formula”. Željeli smo da te lokalne edukacije budu besplatne za sudionike, a dosad smo ih uspješno organizirali na tri lokacije. Uskoro stižemo i u Istru.
