Hrvatski poduzetnici mijenjaju strukturu domaće ekonomije nabolje. Sad su pogođeni promjenom geopolitičke paradigme. Pomoć može doći: tu su HBOR-ovi krediti za obrtna sredstva.
PODUZETNICI ULAŽU PAMETNIJE
Prema podacima Fine, od ukupnih 886 milijardi kuna prihoda u 2021. koje su ostvarili hrvatski poduzetnici, 21 % prihoda ili 189 milijardi otpada na izvoz. Već sam u seriji od tri teksta za Ekonomski lab početkom ljeta napisao kako je hrvatski poduzetnički sektor imao najbolji poslovni rezultat u zadnja dva desetljeća. Prošla je godina oborila i neke rekorde. Između ostalog, prvi put je neto profitna marža prešla razinu od 5 % te je udio izvoza u prihodima prvi put premašio 20 %. Može se reći da hrvatski poduzetnici pametnije ulažu te da je struktura realne ekonomije na stazama promjene strukture. To se najbolje vidi na podacima o izvozu. Promotrimo dva grafikona.
Slika 1. Dobit i udio izvoza u prihodima hrvatskih poduzeća, 2002.-2021.
Slika 2. Prihod, izvoz i trgovinski saldo hrvatskih poduzeća, 2002.-2021.
Mnogi su skeptični, ali situacija je zasigurno drukčija nego 2008. Veliki val recesije koji se najavljuje već neko vrijeme trebao bi doći na naše obale u 2023. Nedavno je glavni ekonomist HNB-a Vedran Š ošić izjavio da je moguće da smo već u recesiji.
VAŽNOST IZVOZA ZA HRVATSKU
Prema Izvoznom portalu Vlade Republike Hrvatske, “samo oko 15 % poduzeća u Hrvatskoj izvozi, no ta poduzeća zapošljavaju 51 % zaposlenih u svim poduzećima, investiraju 62 %, ostvaruju oko 66 % od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak oko 73 % sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Također ostvaruju dobit od 76 %. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.” Izvozni portal također prenosi podatke za prvo polugodište 2022. od strane DZS-a: “Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je nešto više od 90 milijarde kuna, što je 35,6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dok je uvoz porastao za 51,8 posto, na 152,5 milijardi kuna.”
DZS također navodi da Prerađivačka industrija ima najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza, pri čemu sektor opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija znatno utječe na porast izvoza. Rudarstvo i vađenje utječe na porast uvoza. Gotovo četvrtinu vrijednosti ukupnog izvoza i uvoza i dalje ostvaruju Strojevi i prijevozna sredstva. Istovremeno, Njemačka, Italija i Slovenija ostaju najvažniji partneri iz EU-a. Robna razmjena pak s državama članicama EU-a u 2021. čini oko 70% ukupnog izvoza.
HBOR-OVI KREDITI ZA OBRTNA SREDSTVA “KRIZA 2022.”
Kreditna sredstva namijenjena su prvenstveno izvoznicima. Nemali broj izvoznika pogođen je rastom troškova (inflacija), osobito energetskim troškovima te ogromnim tečajnim rizicima. Na potonje upozoravam već neko vrijeme. Neki poduzetnici pogođeni su i padom prihoda, što povratno djeluje na likvidnost. Upravo je nedostajuća likvidnost svrha je ovog programa: ako vam nedostaje, HBOR-ovi krediti za obrtna sredstva su za vas. Trenutni program “Kriza 2022.” navodi kriterij da kao prihvatljivi dužnik trebate imati najmanje 10 % izvoza u prihodima.
Namjena jednog od potprograma (Mjere Ukrajina) jest financiranje nabave sirovine, repromaterijala, poluproizvoda, sitnog inventara, podmirenje obveza prema dobavljačima, troškovi radne snage te opći troškovi tekućeg poslovanja.
POVEĆANJE PRODAJE NE IDE BEZ POVEĆANJA LIKVIDNOSTI
Način kreditiranja može biti: izravan, od strane HBOR-a ili u suradnji s poslovnim bankama po modelu podjele rizika. Krediti se odobravaju u iznosu od 200 do 500 tisuća eura s rokom vraćanja do 5 godina, a prve tri godine kamatna stopa je 0,5 %. Za veće iznose trebaju se ispuniti određeni kriteriji (detaljno ovdje). Priprema poslovnog plana slična je kao kod HAMAG-ovih interventnih COVID-kredita. HBOR-ovi krediti za obrtna sredstva tu se ne razlikuju previše.
Jedna od stvari koje poduzetnici često zaboravljaju jest da rast prodaje treba pratiti i adekvatna razina radnog kapitala (povećana likvidnost). Komercijalni odjel, često zadužen samo za povećanje prodaje, ako nije uspravno usmjeren, može napraviti štetu poduzeću jer nije upućen. Moje ranije iskustvo bankara i danas konzultanta jest da se u cilju povećanja prodaje i zauzimanja tržišnog udjela ne pazi na likvidnost. U ovakvoj situaciji to dodatno otežava poslovanje. Za one koji žele izbjeći pogreške, mogu više saznati ovdje. A oni koji žele razmotriti prijavu na HBOR-ove kredite za obrtna sredstva, mogu me kontaktirati ovdje.
