U svibnju 2024., godišnja inflacija u eurozoni porasla je na 2,6%. To je prvi rast godišnje stope u posljednjih pet mjeseci, prema preliminarnim procjenama. Zašto inflacija ubrzava i znači li to da će ECB revidirati svoje planove o lipanjskom spuštanju kamatnjaka?
INFLACIJA UBRZAVA, A ECB PLANIRA SPUŠTATI KAMATNE STOPE?
Glavni faktori za porast inflacije bili su poskupljenje energije i brži rast cijena usluga. Nasuprot tome, inflacija u Hrvatskoj pala je na 3,3 % s 3,7% u travnju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Eurostatov HICP govori da je pad bio s 4,7 na 4,3 posto, uz mjesečnu stopu od 0,2 posto. O tome koja je razlika između ove dvije vrste mjerenja čitajte ovdje.
Ovi trendovi dolaze u trenutku prije najavljene odluke ECB-a o smanjenju kamatnih stopa, što bi moglo imati znatan utjecaj na europsko gospodarstvo. Naime, promjene u inflacijskim stopama ukazuju na kompleksnost trenutne gospodarske situacije i potrebu za balansiranjem monetarne politike kako bi se osigurao ekonomski rast i stabilnost cijena. S druge strane, američka inflacija i visok proračunski deficit proračuna uz daljnji snažniji rast američke ekonomije ukazuju da FED neće tako brzo u smanjenje kamatnjaka.
ECB će vjerojatno ipak ostati pri svojoj odluci, kako ne bi smanjio povjerenje u svoje vodstvo. No, daljnje smanjenje kamatnih stopa od najavljenih i očekivanih 0,25 postotnih bodova se odgađa najmanje do jeseni. Kretanje Euribora, koji jako korelira s referentnim stopama i politikama ECB-a, možete pratiti ovdje. Euribor je kamatna stopa po kojoj banke unutar eurozone pribavljaju novčana sredstva na međubankarskom tržištu novca. Njegovo kretanje reći će nam mnogo o očekivanjima tržišnih sudionika.
HRVATSKA ĆE SE MORATI ZADUŽITI VIŠE NO ŠTO JE MISLILA
U Hrvatskoj je ministar financija odbacio nastavak velikih subvencijskih mjera, koje s obzirom na najveći rast BDP-a od svih zemalja EU te povišenu inflaciju u odnosu na ostale itekako ima smisla. Vlada je najavila promjene svojih makroprojekcija, pa tako sitnim slovima piše da je prijašnja projekcija bila 1,9, a sad je 2,6 posto BDP-a. Nadalje, dug u odnosu na BDP procjenjuje se na 59,2 u odnosu na prijašnjih 58 posto, s kojima smo računali uoči donošenja proračuna za 2024. Podsjećam, ranije se gospodarski rast procjenjivao na 2,8, dok je trenutna procjena 3,5 posto. Sitna slova znače da se Hrvatska država mora zadužiti više nego što smo mislili.
Utoliko su zadržane projekcije inflacije od 3,1 posto, koje dobrim dijelom dolaze od rastrošnije države nego se ranije planiralo. Vjerojatnost ostvarenja je manje nego uoči donošenja proračuna. Tako i tumačim novo prikupljanje sredstava za financiranje deficita kroz trezorske zapise, koje upravo traje.
Obuzdavanju inflacije u Hrvatskoj neće pomoći što inflacija ubrzava na europskoj razini. Hrvatska se mora vratiti na put fiskalnog konzervativizma. Što prije, to bolje.
