Čitali smo vijesti: povećana je stopa inflacije u gotovo cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Američki FED najavio je podizanje ključnih kamatnih stopa. No, iako rizični kapital sve češće i više ulaže u Hrvatsku, kreditiranje poduzeća usporava, o čemu  izvještava HNB kroz redovne publikacije. Zbog koronakrize, u posljednjih je godinu i pol posebno važno kako se potpomaže financiranje likvidnosti. Ugroženim su sektorima važni povoljni, odnosno jeftini krediti kako bi premostili kratkotrajne poremećaje poslovnih aktivnosti. HAMAG-BICRO je nedavno ažurirao svoju ponudu sa znatno atraktivnijim uvjetima. No, prije nego ih izložim, najprije kratko o dvije vrste poduzeća.
OTPORNA I RANJIVA PODUZEĆA
Ponukan analizom s bloga Bank of England, ali i analizama hrvatskih poduzeća, mogu reći da se otporna poduzeća koja preživljavaju razne krize i uspijevaju razlikuju od ranjivih po sljedećem: sklonosti dugoročnijem planiranju, odnosno pažljivijem investiranju. To rezultira, jednako tako, i pažljivijim zaduživanjem.
Navedene osobine se mogu u financijskim izvještajima primijetiti kao parovi: otporna koja imaju nisku zaduženost i visoku likvidnost te ranjiva poduzeća koja imaju visoku zaduženost i nisku likvidnost.
Otporna poduzeća imaju dovoljnu razinu likvidnosti da mogu podnijeti šokove naglog prestanka financiranja. Osobito je to izraženo ako ono dolazi iz tuđeg izvora, odnosno kredita. Previsoka zaduženost u takvim trenucima postaje izraziti teret. Naime, kad naglo nestane potražnja i naplata očekivanih prihoda, i ako se i u (staro)normalna vremena se “radilo samo za kamatu”, onda postaje jasno da će mnogi u takvim okolnostima teško preživljavati. Podsjećam, kolega Tutunović je još na početku ove krize govorio o potrebi trijaže.
Fiskalni poticaji koji su došli u obliku ogromne likvidnosti za stanovništvo, kao i poduzeća, kratkoročno su stabilizirali gospodarstva. No, efekt inflacije je očekivan, jer se ovoga puta novčana masa nije samo prelila u financijsku imovinu koja je aprecirala, kao kod efekta kvantitativnog popuštanja (QE programi vezani uz odgovor na prethodne krize, tzv. Velike recesije). Ovoga puta novac je značajnije prešao u realni sektor. Rezultat je pojačana inflacija. Ona ne nastaje samo iz tih razloga, naravno. Tu je i kriza nabavnih lanaca koja će se zadržati i dulje nego je prethodno očekivano, ali i kao rezultat povećane potražnje, nedostatka sirovina i porasta cijena vozarina te povećanih cijena energenata. Ako pak vas zanima kako se pripremiti za svijet povišene inflacije, pročitajte više o tome ovdje.
Zbog svega ovoga, važno je za mikro, male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj iskoristiti ovaj trenutak. Jer, biti spreman – to je sve!
JOŠ MALO PA NESTALO…
Prije skoro dva tjedna izmijenjeni su uvjeti za COVID-zajmove. U nedavnom intervjuu za Lider ponovio sam kritiku koju sam dulje vremena izgovarao u medijskim istupima te ovdje na blogu. Naime, ovi su zajmovi za financiranje likvidnosti i obrtnog kapitala sastavljeni s preoštrim kriterijem: padom prihoda od preko 60%. Taj je kriterij zadovoljavao samo malen broj poduzeća, dok je znatan broj pretrpio nešto manji pad, ali i dalje vrlo značajan.
Kroz 2021. godinu bilo je mjesecima vidljivo da iznos ukupnog kreditnog potencijala od 1,3 milijarde kuna stoji na nešto manje od 300 milijuna, ugrubo preko 20% neiskorištenog novca. Time je bilo moguće pomoći skoro 1000 poslovnih subjekata.
Do mene su dolazile glasine da će se program uskoro ugasiti ili izmijeniti. Potonje je bilo točno: izmjene su stigle i donijele su nove, snižene kriterije.
JEFTINI KREDITI: KAMATNE STOPE NIŽE OD INFLACIJE
Prijašnji su kriteriji bili prestrogi, jer “tko je preživio, preživio je i prije turističke sezone”. Takvi su krediti uglavnom služili ugostiteljima, jer je drugi uvjet bio da je poslovni subjekt bio zatvoren odlukom Stožera civilne zaštite iz studenoga 2020. Bilo je potrebno zadovoljiti samo jedan od ta dva uvjeta. Trebalo je reagirati i ranije, jer je trend bio vidljiv još prije proljeća, kad je došlo do znatnog usporenja. U startu je bilo jasno da je uvjet pada prihoda od 60% prezahtjevan, jer takva su poduzeća u ogromnim problemima i nemaju kreditnu sposobnost. Njih bi čak i ovako jeftini krediti doveli samo do produljenja agonije.
COVID zajmovi bili su jedan od dva stupa Vladinog odgovora na ekonomsku krizu u prosincu 2020. Prvi su bile mjere za radna mjesta, a drugi krediti za likvidnost. Iznadprosječna turistička sezona pokrila je pogrešku u preoštrim kriterijima za dobivanje kredita za likvidnost.
Uvjet od 60 posto pada prihoda snižen je na samo 20 posto pada. Naravno, korištenje ovog programa je u samo deset radnih dana eksplodiralo. S početnih neiskorištenih 290, sada smo na 210 milijuna kuna. Uz to, više se ne daju zajmovi do najviše 50, već do 100 tisuća eura.
Razmislite o tome da u trenutku kada se očekuje porast kamatnih stopa uzmete kredit na pet godina uz fiksnu stopu od 0,25%. To je manje od stope inflacije! Ona se trenutno nalazi na razinama većim od 3%. A ovako jeftini krediti neće još dugo.
***
Za sve informacije i pomoć kod prijave za HAMAG-BICRO zajmove, pogledajte ovdje.
