Prošlog mjeseca, ECB je ocijenio kako je izrazito važno da se monetarna politika zrcali u svim kategorijama imovine i obaveza banaka. Taj pojam se naziva kamatni prijenos. O tome ste mogli čitati u broju 76 HUB-ovih analiza, ali i čuti na Liderovoj ovogodišnjoj konferenciji. Pogledajmo kako se to reflektira na kamatne stope na depozite stanovništva i poduzeća.
KAMATNE STOPE NA DEPOZITE U HRVATSKOJ NIŽE NEGO U EUROPODRUČJU
Dakle, transmisija povećanja kamatnih stopa i za kredite i depozite koje ECB ima za poslovne banke trebala bi se proporcionalno dogoditi i sa strane poslovnih banaka prema stanovništvu i poduzećima. Banke su bile brze u podizanju aktivnih kamatnih stopa (na kredite), no ne toliko u pasivnim stopama (na depozite). Pogledajmo trendove i situaciju u eurozoni, najprije za kućanstva.
Izvor: ECB
A potom provjerimo i kamatne stope na depozite društava, odnosno poduzeća.
Izvor: ECB
Vidimo da je u Hrvatskoj situacija i dalje kao u HUB-ovoj analizi: kamatni prijenos je sporiji u nas nego u europodručju. Ipak, razlika kod depozita s duljim dospijećima znatno je veća, osobito kod stanovništva. Hrvatski građani dobivaju puno manje kamatne stope na svoje za depozite nego ostali Europljani (iz država europodručja) za depozite s duljim rokovima dospijeća.
U HUB-ovoj analizi stoji: “Analiza pronalazi da su likvidnost i izdašnost depozitne osnovice, koje su dijelom strukturno uvjetovane, a dijelom povezane sa sretnim odabirom trenutka pristupanja europodručju, odredile nisku brzinu kamatnog prijenosa u Hrvatskoj u proteklom razdoblju.” Eurokonverzija je prenijela mnoge nijanse sive ekonomije iz kuna u eurske depozite. K tome je Hrvatska imala znatno strože odredbe o obveznoj pričuvi. Ulaskom u europodručje unutar 2022. prilagodili domaćih 9 posto pričuve na europskih 1 posto. To je dodatno oslobodilo likvidnosnu poziciju banaka i oslabilo njihovu želju za privlačenjem depozita preko viših kamatnih stopa.
Treći grafikon prikazuje stanje depozita.
Izvor: ECB
No, treba reći da su ovo rezultati s krajem travnja. Kad dođu najnoviji podaci za prvo polugodište, bolje ćemo razumjeti domaći kamatni prijenos u ovim okolnostima.
JESEN NOSI POVEĆANJE?
U međuvremenu, ulagačima nude se zanimljive prilike u ulaganja u obveznice. Tu su:
- državne obveznice
- proizvodi poput Finaxovog pametnog depozita*
- bankarske obveznice (npr. Erste bank)
- korporativne obveznice poput uspješnog izdanja obveznice ZG Holdinga
- zanimljivog ulaganja na Progress tržištu ZSE u obveznice društva Escont Partners**.
Za kraj, usklađenje na depozitnoj strani s odmakom nije nikakva hrvatska specifičnost, već europska (o čemu je ECB govorio), pa i britanska i američka.
Daljnje podizanje kamatnih stopa u Europi koje stalno najavljuje Christine Lagarde (more ground to cover njena je omiljena sintagma u borbi protiv inflacije, u koju je epski zakasnila godinu dana i dala hedge fondovima laku metu) sigurno pojačati pritisak na poslovne banke da usklade situaciju. O tome je prije desetak dana govorio ECB-ov Philip R. Lane: “Pad likvidnosti zbog daljnje otplate TLTRO sredstava i smanjivanje APP portfelja dodatno će ojačati prijenos bankovnim kanalom u narednim mjesecima. Nadalje, svako pogoršanje makroekonomskog okruženja također bi ojačalo bankovni kanal smanjenjem potražnje za kreditima i povećanjem kreditnih rizika.”
Očekujem zaoštravanje konkurencije među bankama već najesen, kao i povećanje kamatnih stopa na depozite.
*povremeno surađujem s Finaxom
**uložio sam u obveznice Escont Partners
Tekst nije nagovor na kupnju, prodaju niti ikakvu investicijsku odluku. Savjet trebate potražiti od ovlaštenog investicijskog savjetnika.
