Trenutačan razvoj događaja u Bosni i Hercegovini, točnije Federaciji, samo je još jedna potvrda starog ekonomskog pravila. Naime, ne možete dekretom podići životni standard a da prethodno ne povećate produktivnost i profitabilnost! Tportal je tom prigodom objavio analizu o valu otkaza nakon što je minimalna plaća u BiH povećana na gotovo 900 eura u bruto iznosu.
MINIMALNA PLAĆA U BIH: TIPIČAN INTERVENCIONISTIČKI SCENARIJ
Državno administriranje minimalne plaće, bez obzira na dobre namjere, uvijek se svodi na isto: dodatno opterećenje onih koji stvaraju, uz istovremeno poticanje neefikasnosti i pogrešne signale tržištu rada.
U FBiH smo vidjeli tipičan scenarij: nakon znatnog povećanja minimalne plaće došlo je do vala otkaza u sektoru niskoprofitabilnih djelatnosti. Poslodavci u realnom sektoru, osobito mikro i mala poduzeća, suočeni su s troškovima koje ne mogu pokriti. Ishod? Manje radnih mjesta za one koje se tobože željelo zaštititi.
NIŠTA BEZ RASTA PRODUKTIVNOSTI RADA
Ključno pitanje glasi: je li rast plaće bio utemeljen na rastu produktivnosti rada? Nažalost, čini se da nije. I to je ono što bi i Hrvatska trebala imati na umu. Produktivnost rada u BiH, prema dostupnim neizravnim podacima, ostaje niska, osobito u djelatnostima koje dominantno zapošljavaju radnike s minimalnim dohotkom. Kad se u takvim okolnostima krene u povećanja na temelju političkih odluka, umjesto tržišnih, rezultat je pad zaposlenosti i erozija poduzetničke baze.
Za Hrvatsku, lekcija je jasna. Umjesto propisivanja “socijalno pravednih” razina plaća, što je redovita praksa Vlade i koalicijskih partnera, treba stvarati uvjete u kojima će se poduzetništvu isplatiti zapošljavati. Na taj će način plaće rasti prirodno, kao rezultat rasta profitabilnosti i produktivnosti.
Drugim riječima: reforme u ključnim područjima, smanjenje parafiskalnih nameta, fleksibilizacija tržišta rada i porezna rasterećenja. Pritom valja gledati da su priče o niskom oporezivanju samo to: kod isplate iznadprosječnih plaća u djelatnostima s visokom dodanom vrijednosti, razina poreznog i neporeznog opterećenja drastično raste. Zato je korisno uspoređivati omjer bruto 2 i neto pri istim nominalnim iznosima između država, a ne u okviru prosjeka ili medijana.
Osiguranje ranije navedenih uvjeta je ključno ako želimo održivo povećanje plaća. Minimalna plaća je popularan politički analgetik kojim se nastoji umiriti javnost, ali koji nosi brojne nuspojave u ekonomiji.
Kako povećati produktivnost na razini poduzetnika, bit će tema jednog od sljedećih osvrta.
