Nakon brojnih najava, Njemačka je ugasila nuklearne elektrane. Naime, posljednje su tri među njima stavile ključ u bravu. Ovo nije neočekivano: već ste o tome mogli čitati na ovom blogu. Ali ono što bi bilo očekivano jest porast cijena. Ipak, zbog ograničenja cijena električne energije i poreza na prekomjernu dobit, cijena za kućanstva je u padu. U tome pomaže i kraj sezone grijanja.
SMIRAJ CIJENA NA NJEMAČKOM TRŽIŠTU?
Izvor: Trading Economics
Važnijim na nešto dulji rok čine se procjene od jesenas koje je objavio IFO Institut. One govore da bi nastavkom rada nuklearnih elektrana, cijene električne energije bile niže za 4 posto.
Dugoročno će zbog ovakve njemačke odluke proizvodnja europske struje biti smanjena. Pitanje je vremena kad će dovesti do povećanja cijene zbog stalno rastuće potražnje za energijom u Europi. Greenflacija ima svoj danak u krvi. A ako se pitate zašto je uopće donesena ovakva odluka, moramo se vratiti u prethodno desetljeće.
NJEMAČKA JE UGASILA NUKLEARNE ELEKTRANE ZBOG TSUNAMIJA?
Još jesenas sam se kritički osvrnuo na najavljenu odluku: “Uz veliku sušu koja prijeti redukcijama diljem Europe, zvuči zaista nevjerojatno da Njemačka gasi proizvodnju nuklearne energije iz tri preostale nuklearne elektrane do kraja godine. Angela Merkel, kako podsjeća Reuters, obećala je postupno ukidanje nuklearne energije nakon kvara u nuklearnoj elektrani Fukushima u Japanu 2011. Vjerojatno je presudila značajna opasnost od tsunamija s Baltika koji bi ugrozili postojeće njemačke nuklearke.”
Njemačka će radije uvoziti više struje, i to iz Francuske, koja je europska nuklearna velesila. Isto tako će radije uvoziti ugljen iz Južne Afrike nego koristiti svoj iz Ruhra, pritisnuti energetskom krizom, kad ekologija pada u drugi plan.
SVAKI DAN PO 4 ILI 5 VJETROTURBINA
Mnogo je tu nelogičnosti. Unatoč tome što su njemačke veleprodajne cijene bile među najnižima u Europi, računi potrošača bili su među najvećima zbog tzv. Erneuerbare-Energien-Gesetz (EEG) poreza kojim se trebala poticati proizvodnja obnovljivih izvora energije. Na kraju, čini se da se ražanj postavio dok je zec u šumi: zatvaraju se nuklearke da bi se manjak pokrio ugljenom.
Ove tri nuklearne elektrane zadovoljavale su 6 posto njemačke potrošnje. Još 1997., Njemačka je dobivala preko 30 posto struje iz nuklearnih elektrana, ističe Euronews.
Ovako trebaju instalirati 4 do 5 vjetroturbina svakog dana u sljedećih nekoliko godina da nadoknade manjak, kaže Olaf Scholz.
U geopolitičkim preslagivanjima koja gledamo, ovo je vrlo rizična oklada.
