Nafta nije jednako skupa u dolarima i eurima: zašto Brent nije dovoljan?

Za poduzeće u Hrvatskoj i EU, cijena nafte u dolarima nije jedina važna. Treba promatrati i tečaj EUR/USD. Promjena tečaja može pojačati ili ublažiti promjenu cijene u eurima. Zato uspoređujem cijene Brenta u USD i EUR po barelu, a eursku cijenu prikazujem kao nominalni, ali i kao realni indeks (2022. = 100). Iz mog prikaza, vidjet ćete da nafta nije jednako skupa ako je promatrate kao američki, odnosno europski poduzetnik.

Zašto sam izabrao upravo 2022. kao bazu? Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. i poremećaji na energetskim tržištima prijelomna su točka. Nakon toga je uslijedio rast geopolitičkog rizika, preusmjeravanje dobavnih tokova, snažan pritisak na cijene energenata, ubrzanje inflacije i posljedično zaoštravanje monetarnih uvjeta. Zato je 2022. smislena referentna godina, budući da je donijela energetski šok i promjenu režima poslovanja.

NAFTA NIJE JEDNAKO SKUPA KAO RANIJE: KRONOLOGIJA

Cijene nafte u dolarima i eurima, nominalne i realne, mogu se pogledati na grafikonu ispod.

Sastavio sam malu kronologiju prijelomnih događaja koji su utjecali na to da nafta nije jednako skupa kao ranije. Provjerimo ključna kretanja za svaku od posljednjih sedam godina:

• 2020. Pandemija je srušila gospodarsku aktivnost i potražnju za naftom. Brent: 42,0 USD i 36,7 EUR/barel. Realni indeks 42,6 pokazuje koliko je cijena bila niža od razine iz 2022.
• 2021. Oporavak potražnje i gospodarske aktivnosti: 70,9 USD (+68,8 %) i 59,9 EUR (+63,2 %). Rastu ulazni i transportni troškovi.
• 2022. Energetski šok: 100,9 USD (+42,3 %) i 95,8 EUR (+59,9 %). Slabljenje eura pojačalo je rast troška u europskoj valuti. Za poduzeća su posljedice bile pritisak na marže, likvidnost i obrtni kapital te veća neizvjesnost cijena i dobave.
• 2023. Brent pada na 82,5 USD (−18,2 %) i 76,3 EUR (−20,4 %). Nominalni indeks je 79,6, a realni 75,5. Pad nafte ne znači da su se plaće, kamate i svi ostali inputi vratili na ranije razine.
• 2024. Relativna stabilizacija na 80,5 USD i 74,4 EUR; nominalni indeks 77,7, realni 72,0.
• 2025. Daljnje pojeftinjenje: 69,1 USD (−14,2 %) i 61,2 EUR (−17,7 %). Realni indeks 58,0, odnosno približno 42 % ispod realne razine iz 2022.
• 2026. Prosjek siječanj–listopad: 96,34 USD i 83,38 EUR/barel, odnosno +39,4 % i +36,2 % u odnosu na godišnji prosjek 2025. Prosjek dostupnih dana studenoga (2.–12.11.): 96,66 USD i 86,52 EUR/barel. U odnosu na prosjek prethodnih deset mjeseci, cijena u dolarima gotovo stagnira (+0,3 %), dok eurska cijena raste (+3,8 %). Nominalni indeks studenoga iznosi 90,3, a realni 78,8. To nisu međugodišnje stope, već usporedbe prosjeka razdoblja različite duljine.

UTJECAJ NA MALA I SREDNJA PODUZEĆA

Poduzeća s većim udjelom goriva, energije ili logistike u troškovima trebaju pratiti i naftu i tečaj, a ne samo dolarsku cijenu iz medija. U kalkulacijama je korisno modelirati scenarije Brent × EUR/USD te njihov prijenos na nabavne troškove, bruto maržu, EBITDA-u, obrtni kapital i novčani tok.

Jednako je važno pratiti koliko brzo poduzeće može promjene prenijeti u prodajne cijene te postoji li valutna ili ugovorna zaštita. Pad realnog indeksa Brenta nije dokaz jednakog pada ukupnih poslovnih troškova. Naposljetku, HICP je opći potrošački indeks, a svako poduzeće ima drukčiju strukturu troškova koja ne odgovara potrošačkoj košarici.

OGRANIČENJA OVOG PRIKAZA

Naravno, ovaj prikaz nije bez mana. Grafikon ima osam opažanja: šest godišnjih prosjeka za 2020.–2025., jedno opažanje za prosjek siječanj–listopad 2026. i jedno za prosjek dostupnih dnevnih cijena od 2. do 12. studenoga 2026. Razdoblja nisu jednako duga, i to namjerno: cilj je sažeti različite tržišne faze, a ne prikazivati sve dnevne oscilacije.

Uz to, cijene su nominalne i preračunavaju se prema prosječnim vrijednostima. To znači da nisu nužno aritmetička sredina svih pojedinačnih dnevnih cijena izraženih u eurima. Za studeni su korištene dostupne dnevne kotacije i odgovarajući dnevni tečajevi pa je izračunat prosjek dnevno preračunatih cijena.

Prosječna nominalna cijena Brenta za 2022. iznosi približno 95,8 EUR/barel. Nominalni indeks za razdoblje t = [cijena u EUR/barel za t ÷ cijena u EUR/barel za 2022.] × 100. Zato je 2022. = 100. Primjerice, nominalni indeks 90,3 znači da je eurska cijena približno 9,7 % niža od bazne.

Po pitanju inflacije, korišten je HICP, a ne zasebni indeks cijena energije. Izračun iz zaokruženih godišnjih stopa može neznatno odstupati od izravnog izračuna iz nezaokruženih godišnjih prosječnih indeksa Eurostata.

Budući da 2026. još nije završila, umjesto nepostojećeg godišnjeg prosjeka HICP-a indikativno je primijenjena listopadska flash međugodišnja stopa inflacije europodručja od 4,0 % (listopad 2026. prema listopadu 2025.). To nije prosječna inflacija za razdoblje od siječnja do listopada, kao ni za studeni.

Na kraju, povijesna serija temelji se na spot cijeni Brent nafte, a studeni 2026. na futures kotacijama za ugovor za siječanj 2027. Zbog toga završno opažanje nije potpuno homogeno s povijesnom serijom. Također, iznos u EUR/barel ne predstavlja konačnu cijenu goriva, električne energije ili plina koju plaća pojedino poduzeće. Na te troškove utječu prerada, marže, porezi, mrežarine i ugovorni uvjeti.