FED se, za razliku od ECB-a, odlučio za vođenje financijskih tržišta, umjesto strategije šoka. Doduše, posljednje lipanjsko povećanje temeljne kamatne stope za 75 baznih bodova (ili 0,75 posto) uslijedilo je pet dana nakon što je iz pouzdanih izvora i kroz analizu prijateljskih banaka iscurilo da će podizanje biti ne 50, nego 75. Sad takvih curenja nije bilo, pa možemo očekivati 50 ili 75, kako je sam FED najavio prošli mjesec. Vjerojatnije 75, s obzirom na podatke o inflaciji. Prije nego nastavimo, ako vas zanima zašto su temeljne kamatne stope važne, pročitajte ovo.
RECESIJA I POVEĆANJE TEMELJNE KAMATNE STOPE
Kako navodi Reuters u članku objavljenom sredinom mjeseca, “9.1 % godišnjeg povećanja potrošačkog indeksa cijena u proteklom mjesecu moglo bi navesti Federalne rezerve da povećaju svoju temeljnu kamatnu stopu za 100 baznih bodova ovaj mjesec. To je mogućnost koju je potvrdio predsjednik Federalnih rezervi Atlante, Raphael Bostic, koji kaže da je sve moguće. Cijene budućnosnica pokazuju da trgovci procjenjuju vjerojatnost da će središnja banka implementirati povećanje od 100 baznih bodova ovog mjeseca na gotovo 80 posto.”
Ipak, situacija se promijenila. Sad se većina procjena ekonomista vrti oko 0,75 postotnih bodova. U četvrtak je Reuters prenio sljedeće: “Ekonomisti koje je anketirao Reuters su gotovo ujedinjeni u očekivanju da će Federalne rezerve najaviti povećanje temeljne kamatne stope od 75 baznih bodova sljedeći tjedan. I to unatoč široko rasprostranjenim špekulacijama da bi mogla pokušati zauzdati inflaciju većim povećanjem. Većina ispitanika u anketi ujedno očekuje recesiju, no preko 90 % ih očekuje da će biti blaga ili vrlo blaga.” Time bi temeljna kamatna stopa bila za više od 2 % iznad one u eurozoni. Toliko o odlučnosti u borbi protiv inflacije.
ŠTO NAM KAŽU SPREADOVI
Trenutni spread prinosa između desetogodišnje i dvogodišnje obveznice je u minusu preko 0,20 postotna boda. To se smatra pouzdanim znakom buduće recesije (trenutno je negativan više od dva tjedna). Zaposlenost je i dalje visoka. Da bi se inflacija “pogasila”, neki analitičari smatraju kako FED neće moći izbjeći recesiju bez izazivanja porasta nezaposlenosti. Tako to ne bi bila samo tehnička recesija s dva kvartala pada BDP-a. Vjerojatan je nominalni rast, no realni pad BDP-a zbog visoke inflacije.
Ovaj tjedan postat će dostupni i kvartalni financijski izvještaji tehnološkog sektora (novog crnog zlata 21. stoljeća). Odluku FED-a o kamatnim stopama znat ćemo u srijedu navečer. Podaci o BDP bit će pak dostupni u četvrtak.
Bude li podbačaja po pitanju očekivane procjene za drugi kvartal BDP-a i lošijih korporativnih rezultata, o čemu postoje naznake, a FED se odluči za stotku, znamo što slijedi. Za to ne treba ni kakva kristalna kugla. Kako bi rekao Jamie Dimon, “brace yourselves”. Do petka ćemo znati kuda plovi brod svjetske ekonomije ujesen i zimu. Čeka li nas bablje ljeto ili pak vruća politička jesen (jedan od gorih izraza u javnom diskursu), možda odluči četvrt posto.
