ECB se nalazi pred novom važnom odlukom. Naime, u lipnju vrlo vjerojatno slijedi novo snižavanje kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova. Ova odluka dolazi nakon sedam uzastopnih sniženja od sredine 2024., čime je depozitna stopa smanjena s 4 % na 2,25 %. No, znači li to da smo na stalnom putu pojeftinjenja kapitala i vraća li nam se ZIRP?
ZAŠTO SLIJEDI NOVO SNIŽAVANJE KAMATNIH STOPA
Inflacija u eurozoni nastavlja usporavati, približavajući se ciljanoj visini od 2 %. U travnju 2025., godišnja stopa inflacije iznosila je 2,2 %, baš kao i ožujku. Temeljna inflacija (bez energije i hrane) skočila je na 2,7 %, nakon što je dosegnula trogodišnji minimum u ožujku s 2,4 %. Problem je što su mjesečne stope temeljne inflacije u ožujku i travnju bile visokih 1 %. U prijevodu, rasle su kao da je ponovno 2022.
Nakon potvrde podataka o inflaciji za ožujak sredinom travnja, Christine Lagarde izjavila je sljedeće: “Naša se procjena temelji na ažuriranim izgledima za inflaciju, kretanjima temeljne inflacije te na snazi transmisije naše monetarne politike. Proces dezinflacije dobro napreduje i inflacija se razvija u skladu s očekivanjima, u ožujku je nastavila padati te se predviđa da će se stabilizirati oko ciljanih 2 posto na održivoj razini.” Doduše, već sam upozorio da s njenim izjavama valja biti oprezan.
Inflacija unutar eurozone nije izoliran primjer. I britanska je inflacija neugodno iznenadila svojim rastom s 2,6 iz ožujka na 3,5 % u travnju.
ŠTO KAŽU DUŽNOSNICI ECB-A
Ovotjedna redovna prognoza EK o gospodarskom rastu, inflaciji, deficitu i nezaposlenosti donosi procjenu kako će inflacija u Eurozoni u 2025. biti na razini 2,3 %. Sljedeće se godine očekuje da ona padne ispod ciljanih dva posto (1,9 %).
Guverner Belgijske središnje banke i član Upravnog vijeća ECB-a, Pierre Wunsch, poznat kao jastreb, izjavio je kako bi ECB mogao smanjiti kamatne stope na “malo ispod” 2 % zbog prijetnji globalnih trgovinskih ratova. Oni bi mogli pritisnuti potrošačke cijene prema dolje.
Tržišta trenutačno očekuju da će ECB u lipnju smanjiti kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, a zatim još jednom u drugoj polovici godine, što bi depozitnu stopu spustilo na 1,75 %. Kad se promotre kretanja Euribora, odnosno kratkoročnih kamatnjaka, vidimo isto tako trend spuštanja. Tako se šestomjesečni Euribor trenutačno nalazi otprilike na 2,1 %, dok je sredinom ožujka, odnosno prije uvođenja američkih carina, bio na 2,4 %.
Možda se sjećate kako sam još početkom 2024. bio zagovornik spuštanja stopa u eurozoni. Opravdao sam to potrebom da ECB pruži ekonomiji dovoljno prostora da ne zapne u stagnaciji. Ipak, to se nije dogodilo, jer je ECB odlučio postupno smanjivati stope, kao i polako dodavati novčanu masu.
I DALJE JE POTREBAN OPREZ
Rast novčane mase M2 koji traje od jeseni 2023. podržava očekivanja o nastavku postupnog snižavanja kamatnih stopa ECB-a. Prije lipanjskog sastanka njihov će odbor imati i podatke o inflaciji za svibanj. Sve to, čini se, ne dovodi do većeg kreditiranja poduzeća, koja agregatno predstavljaju motor investicija i razvoja. Pisao sam više o ovoj temi prošlog tjedna.
Međutim, neočekivani porast inflacije u Ujedinjenom Kraljevstvu na mjesečnoj i godišnjoj razini te potvrda travanjskih podataka za eurozonu podsjeća na potrebu za oprezom i fleksibilnošću u donošenju monetarnih odluka. Valja uzeti u obzir dostupne ekonomske pokazatelje prilikom donošenja odluke. Više ćemo znati za desetak dana, kad stignu svibanjski podaci.
Već sad se vidi zamah u naoružavanju, što će u kratkom roku donijeti i fiskalne posljedice. To prati i očekivani rast dionica kompanija iz tog sektora, kao i onih pridruženih, primjerice u infrastrukturi.
KAKO PRATITI MONETARNU POLITIKU?
Ako vas zanimaju promjene u monetarnoj politici i njihov utjecaj na svakodnevno poslovanje, pratite moju Tjednu čitanku. Pri dnu svake čitanke je poveznica za newsletter. A ako planirate veće investicije, zasigurno želite uzeti u obzir promjene u monetarnoj politici kod izrade poslovnog plana. U tome vam mogu pomoći: kontaktirajte me ovdje za sastanak.
