Brzina optjecaja novca i novčana masa: što nam govore o stanju gospodarstva i inflaciji?

Ponuda novca je pokazatelj koji je možda omiljen kod osebujnih komentatora gospodarskih zbivanja i zagovaratelja neumornog tiskanja (Ctrl+P!). No, ovaj put ćemo mu pristupiti trezveno i u kontekstu nastanka, a potom borbe protiv inflacije. Zato ćemo koristiti mjeru ponude novca M2, pojasniti što je brzina optjecaja novca i zašto je u padu te dati okvir za sutrašnji komentar o kretanju BDP-a u najvećem svjetskom gospodarstvu.

KAKO STOJIMO S PONUDOM NOVCA?

U ovom pregledu odabirem mjeru ponude novca M2. To je mjera novčane mase koja uključuje novac u optjecaju, štednju i druge oblike depozita. M2 se često koristi kao pokazatelj likvidnosti u gospodarstvu. Pogledajmo zato grafikone ponude novca da vidimo što se događa u najznačajnijim gospodarstvima svijeta.

Ponuda novca M2 u SAD-u u 21. stoljeću
Grafikon 1. Ponuda novca M2 u SAD-u, duga vremenska serija od početka 21. stoljeća
Izvor: FRED

Pogledajmo detaljnije i zumirajmo ovaj posljednji dio krivulje.

Ponuda novca M2 u SAD-u od početka 2022.
Grafikon 2. Ponuda novca M2 u SAD-u od početka 2022. do ožujka 2023.
Izvor: FRED

A evo i ponude novca M2 u eurozoni u istom razdoblju:

Ponuda novca M2 u eurozoni od početka 2022.
Grafikon 3. Ponuda novca M2 u eurozoni od početka 2022. do veljače 2023.
Izvor: Trading Economics, Eurostat

FED i ECB gotovo nikad nisu napravile brže podizanje kamatnih stopa, no jednako su tako smanjivale i ponudu novca. ECB je to činio kroz povrate iz programa TLTRO od listopada 2022. FED je krenuo s trendom povlačenja od srpnja iste godine. I dok je ECB zastao s ovim operacijama u posljednja tri mjeseca, FED je kontinuirano držao nogu na gasu.

Ako pogledamo podatke o stanju depozita, oni padaju od prosinca, što možemo pripisati boljim prinosima na kratkoročne obveznice od onih na depozite. Pogledajmo sad kako je ponuda novca povezana s drugim važnim pokazateljima u gospodarstvu, a osobito inflacijom (cijenama).

ŠTO NAM KAŽE MONETARISTIČKA TEORIJA

Monetaristička teorija je ekonomska teorija prema kojoj je inflacija u osnovi monetarni fenomen, a središnja banka bi trebala držati inflaciju stabilnom, kontrolirajući količinu novca u optjecaju. Imamo i kejnezijansku teoriju, koja zagovara intervencionističku ulogu vlade u ekonomiji kako bi se održala visoka zaposlenost i stabilnost cijena.

Osnovna monetaristička jednadžba kojom se objašnjava svijet financija jest M*V = P*Q, a faktori su:

  • količina novca u optjecaju (M)
  • brzina kojom se novac okreće (V)
  • cijena po kojoj se robe i usluge prodaju (P)
  • količina robe i usluga koja se prodaje (Q).

Lijevi dio jednadžbe, količina novca (M) pomnožena s brzinom optjecaja novca (V) predstavlja ukupnu potrošnju u gospodarstvu. Desni dio jednadžbe, cijena robe i usluga (P) pomnožena količinom robe i usluga koja se prodaje (Q) predstavlja ukupnu vrijednost svih transakcija u gospodarstvu. U prijevodu, P*Q označava nominalni BDP.

Stoga, ako središnja banka poveća količinu novca (M) uz konstantnu brzinu optjecaja novca, to može dovesti do povećanja cijena (P) i/ili količine robe i usluga koja se prodaje (Q). Ako se vratimo u proljeće 2020., sjetit ćemo se da je zabilježen ogroman rast M. A nakon naglog otvaranja i rasta V te nagle logističke probleme diljem svijeta (dobavni lanci), nije ni čudo da je P (cijena) rasla! Nevjerojatno je kako su nadležni središnji bankari i drugi odgovorni ovu zdravorazumsku istinu bacili pod tračnice. Pod atributom “tranzitorna”. Znamo kako je to završilo.

BRZINA OPTJECAJA NOVCA PADALA JE 20 GODINA

Novčana masa M2 je u padu, dakle M je počeo padati. Brzina optjecaja novca (V) pokazuje koliko se puta jedna jedinica valute koristi za kupnju dobara i usluga u određenom vremenskom razdoblju. Računa se stoga kao omjer (PxQ/M), što je nominalni BDP u odnosu na mjeru ponude novca. Dakle, brzina optjecaja novca je kao stopa prometa u ponudi novca: koliko puta je svaki dolar, euro ili jen upotrijebljen za kupnju konačnih dobara i usluga uključenih u BDP. Stoga ekonomisti mjere indekse cijena i razinu BDP-a da bi otkrili kolika je brzina optjecaja.

Brzina optjecaja novca M2
Grafikon 4. Brzina optjecaja novca M2 od 1960. do danas
Izvor: FRED

Na grafikonu se vidi da je brzina optjecaja novca bila u padu preko 20 godina, sve do početka koronakrize. To možemo povezati i s padajućim kamatnim stopama, politikom jeftinog novca koju je počeo provoditi Alan Greenspan, dugogodišnji predsjednik FED-a. Sve niže kamatne stope dovodile su do sve manje brzine optjecaja novca. No, sad brzina optjecaja novca raste konstantnom brzinom, dok se ponuda novca se počela smanjivati daleko većim tempom, kako bi se, uz povećanje kamatnih stopa, ograničila inflacija ili faktor P.

Prisjetimo se, FED nikad nije ugasio inflaciju bez recesije. Sutra pročitajte što nam svi ovi pokazatelji govore o stanju najvećeg svjetskog gospodarstva te zašto je ono u prvom kvartalu raslo slabije od očekivanja.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: