Kreditiranje malih i srednjih poduzeća u eurozoni je usporilo, a evo i zašto

Jučer su objavljeni rezultati Ankete o zajmovima banaka u europodručju iz srpnja 2023. Iz njih možemo vidjeti u kakvom je stanju kreditiranje malih i srednjih poduzeća u eurozoni. Rezultati ukazuju na:

• dodatno postrožene kreditne standarde za sve kategorije kredita
• to da se potražnja za kreditima snažno smanjila i za poduzeća i za kućanstva
• veću zabrinutost banaka zbog nenaplativih kredita, zbog čega su spremne dodatno pooštriti uvjete kreditiranja.

Klimatski rizici, čije se upravljanje sve više kroz godine kroz regulativu spušta na bankarski sektor, u budućnosti će sve više raditi pritisak na poduzeća i stanovništvo. ECB je istim putem izvijestio da se klimatski uvjeti sve više odražavaju na uvjete kreditiranja.

KREDITIRANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA USPORAVA

Mala i srednja poduzeća predstavljaju kralježnicu gospodarstva većine razvijenih zemalja. Veliki sistemski rizici koji bi se ostvarenjem naglo prelili na poslovanje malih i srednjih poduzeća mogu znatno utjecati na zaposlenost i stanje opće ekonomije.

Ključna dva faktora dodatnog pooštravanja kreditnih uvjeta su:

1. percepcija rizika (žuto obojeno), koja pada već nekoliko kvartala
2. troškovi izvora financiranja i bilančna ograničenja (zeleni stupac), što je relativno stabilno nekoliko kvartala.

Ova dva faktora općenito su rasla prethodnih nekoliko kvartala. Ipak, bilo bi nepošteno izostaviti i crveno obojani dio, koji označava toleranciju banaka na rizik. Nakon posljednjeg kvartala 2022., taj je dio stabilniji nego žuto obojeni dio (percepcija rizika). “Kreditni uvjeti postrožili su se nešto više u neto iznosu za zajmove malim i srednjim poduzećima (neto postotak od 17 %, nakon 23 %) nego za zajmove velikim poduzećima (13 %, nakon 24 %)”, kaže izvještaj.

KAMATNI PRIJENOS SVE VIŠE POSTAJE KREDITNI STISAK

“U trećem tromjesečju 2023. banke europodručja očekuju daljnje neto pooštravanje kreditnih standarda (uvjeta) za zajmove poduzećima (neto postotak od 10 %). Daljnje pooštravanje odvijalo bi se sporije nego u drugom tromjesečju i bilo bi oko povijesnog prosjeka od početka istraživanja. Banke očekuju ovakav razvoj i za kredite velikim poduzećima (neto postotak od 9 %) i za kredite malim i srednjim poduzećima (neto postotak od 13 %)”, stoji u izvješću. “Stroži uvjeti uglavnom su bili potaknuti povećanjem marži kredita (definiranih kao razlika u odnosu na relevantne tržišne referentne stope), što odražava kontinuirani prijenos povećanja kamatnih stopa ECB-a na kreditne stope.” Vidimo da se spominje ključni pojam: kamatni prijenos.

Što to znači? Kad ECB podigne kamatne stope, one se prenose na poslovne banke, koje to prenose na poduzeća i stanovništvo. Ovaj proces traje godinu dana pa možemo pretpostaviti određena kretanja na temelju ECB-ove stope. Sutra ćemo doznati što planiraju, nakon što nam to večeras kaže FED.

Koja će poduzeća pritom bolje proći? “Neto povećanje marži na rizičnije zajmove poduzećima (neto postotak od 23%) ostalo je jače nego za prosječne zajmove (neto postotak od 18 %), iako je neto povećanje marži na prosječne zajmove znatno poraslo u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Zahtjevi za kolateralom i drugi uvjeti (uglavnom povezani s veličinom i dospijećem kredita) također su imali mali pojačani neto učinak, u skladu s manjom tolerancijom banaka na rizik.” Dakle, poduzeća s lošijim bonitetom dobivaju prosječno skuplje kredite nego ona s prosječnim. Očekivano.

Istaknuo bih da se povećala stopa odbijanja kredita prema poduzećima, osobito kod manjih i srednjih poduzeća. ECB kaže da je ta stopa sad 16 %, nakon 15% u prethodnom kvartalu. Velik skok odbijenih zahtjeva za kreditima naglo raste malim i srednjim poduzećima, što se dobro vidi na idućem grafikonu, gdje žuta linija naglo raste u odnosu na crvenu.

ECB JE DRASTIČNO SREZAO BILANCU. ŠTO TO ZNAČI?

Vrlo često se govori o rastu kamatnih stopa (pa onda i kamatnom prijenosu). Puno rjeđe spominjemo bilancu središnje banke. Bilanca središnje banke jako je korelirana s ponudom novca, osobito u fiat monetarnom sustavu. Ekspanzija ili kontrakcija bilance centralne banke direktno utječu na ponudu novca (npr. M2). Njom se obično upravlja preko operacija kupnje i prodaje vrijednosnica na otvorenom tržištu.

Promotrimo stoga posljednji grafikon, bilancu ECB-a u nešto duljem razdoblju.

Vidimo da je bilanca ECB-a na oko 85 % vrijednosti u usporedbi s krajem 2022. Time je jasno da kreditiranje dramatično usporava. Ako se kamatni prijenos ubrza, a na to sve upućuje, dovodi se u pitanje dugoročna održivost visokih poslovnih rezultata u bankarskom sektoru, koji su pod velikim utjecajem inflacije. O tome pogledajte više na Ekonomskom labu, posebice u uvjetima padajuće inflacije: poznato je da u toj fazi prihodi počinju stagnirati, a troškovi rastu, što utječe na pad dobiti.

Kako bi sve to moglo utjecati na odobravanje kredita za vaš biznis? O tome detaljno čitajte sutra.