Tjedna čitanka #152

Rast cijena oranica

Ljeto je u punom zamahu, haraju vrućine, ispadaju elektroenergetski sustavi, javljaju se kugličari. Vidi li se od svog tog pijeska u očima što nas očekuje u ekonomiji i financijama? Pogledajmo, ponajprije, rast cijena oranica u poljoprivredi, koji prijeti porastom cijena poljoprivrednih proizvoda. Jednako tako, rastu i cijene građevinskog materijala, što bi moglo povećati troškove renovacija i novogradnje. U ovoj čitanci, donosim specijal: godišnji trošak plaća po hrvatskim županijama, s interaktivnom kartom. Tu je i pregled sportsko-ekonomske suradnje s Albanijom te popis financijskih koncepata koje svaki poduzetnik treba razumjeti.

Petak, 21.6.

RAST CIJENA ORANICA: JOŠ UVIJEK MANJE OD SLOVENIJE

U Hrvatskoj je vidljiv velik rast cijena oranica, kako se vidi iz podataka DZS-a. Koji su faktori utjecali na ovaj rast? Velik dio toga ide na usklađenje inflacije koja od početka 2020. ide i preko 25 posto kumulativno. Zanimljivo je kako je površina korištenih oranica manja nego u 2020. kad je bila 889 tisuća hektara: prošle godine iznosila je 866 tisuća hektara. Slični su trendovi i s ukupnom poljoprivrednom površinom. Praćenje cijena oranica važno je za poljoprivrednike jer bez nje ne mogu pravilno izračunati svoje ulazne troškove i ispravno procijeniti točku pokrića.

Rast cijena oranica
Grafikon 1. Rast cijena oranica u EUR/ha za Republiku Hrvatsku 2019.-2023.
Izvor podataka: DZS
Obrada: Serdarusic.com

Kako će ovo utjecati na proizvođače? Možemo li očekivati daljnji rast cijena oranica? Vjerojatno da. Naime, one su još uvijek znatno niže nego u Sloveniji (23.282 eura/ha u 2022.) ili Mađarskoj (oko 5.000 eura/ha). A skuplje oranice, ceteris paribus, znače povećane troškove proizvodnje i skuplje poljoprivredne proizvode. Potencijalni lijek? Dramatični rast produktivnosti.

Četvrtak, 20.6.

FINANCIJSKI KONCEPTI KOJE SVI TREBAJU RAZUMJETI

Možda ste čitali kako je NVIDIA Corporation upravo postala najvrjednija kompanija na svijetu, prestigavši Apple, Microsoft, Teslu i druge poznate korporacije po tržišnoj kapitalizaciji. Čak i ako vaše poduzeće nema iste ambicije, zasigurno može povećati svoju vrijednost. Koji financijski koncepti vam mogu pomoći da izbjegnete česte pogreške i skratite svoj put do uspjeha? Provjerite ovdje.

Srijeda, 19.6.

MALA RAZMJENA S ALBANIJOM

U srijedu smo igrali protiv 66. reprezentacije s FIFA-ine liste, koja po Transfermarktu vrijedi 111,6 milijuna eura. Bila je to dobra prilika da malo bolje upoznamo ekonomsku stranu priče: koliko trgovinski surađujemo s ovom zemljom s kojom dijelimo Jadran? A koliko nogometno?

Republika Albanija zauzima 28.748 km2 i dom je gotovo 3 milijuna stanovnika. BDP per capita iznosi oko 9.000 USD (nominalno), a rast BDP-a u prošloj je godini iznosio 3,4 posto. Daleko najviše albanskog izvoza ide u Italiju, a zatim Kosovo, Španjolsku, Njemačku i Grčku. Što se uvoza tiče, najznačajnije zemlje su Italija, Turska, Kina i Grčka. S Hrvatskom je trgovinska razmjena niska, što znači da postoji puno potencijala za povećanje. U 2023. je tako izvoz u Albaniju iznosio 91,6 milijuna eura, u usporedbi s 122 milijuna eura u 2022. I uvoz iz Albanije je pao s 44,4 milijuna eura u 2022. na 30,4 milijuna eura prošle godine. U Albaniju izvozimo pretežno naftna ulja i ribu, dok iz Albanije uvozimo povrće te aluminijske šipke i profile.

A nogometna suradnja? Albanija u trenutku pisanja ima 6 nogometaša u HNL-u, među kojima je najvrjedniji Lindon Selahi, koji je procijenjen na 3 milijuna eura, a zatim asistent Hoxha. S druge strane, Hrvatska ima 3 nogometaša u albanskoj prvoj ligi, među kojima je najvrjedniji veznjak Amir Kahrimanović s 250.000 eura.

Utorak, 18.6.

KOLIKI JE TROŠAK PLAĆE PO HRVATSKIM ŽUPANIJAMA?

Ako razmišljate o pokretanju, odnosno proširenju posla koji se može obavljati i remote ili planirate izgradnju proizvodnog pogona, onda je korisno znati koliki je prosječni trošak plaće po hrvatskim županijama. Najmanji iznos je 1.788,28 eura mjesečno ili oko 21.500,00 eura godišnje. Možete li pogoditi o kojoj je županiji riječ? Najskuplja je prosječna plaća u Gradu Zagrebu, gdje za isplatu morate pripremiti gotovo 32.000 eura godišnje. Za više informacija, pogledajte interaktivnu mapu u članku.

Ponedjeljak, 17.6.

POSKUPLJUJE MATERIJAL, POSKUPLJUJE I NOVOGRADNJA?

Kako javlja DZS, “proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u svibnju 2024. u usporedbi s travnjem 2024. više su za 0,6%, a u odnosu na svibanj 2023. više su za 6,1%”. Prema posljednjim dostupnim podacima, bruto plaće u građevinarstvu rasle su 14,3 posto na godišnjoj razini. Kako ni kamatne stope do daljnjeg neće padati, onda vidimo da nekoliko važnih elemenata troškova izgradnje raste.

Tu je i pritisak zbog europskih sredstava koja se trebaju iskoristiti, što diže cijene kod ionako prezauzetih kooperanata i stvara dodatnu financijsku napetost. Hoće li, samim time, i cijene novogradnje biti više? Premda u ovoj jednadžbi nedostaju i drugi parametri, poput zemljišta, lokalnih propisa i cijena energije, na općenitoj razini, pritisak će biti prema gore.

***

Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.

Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: