Na samom kraju Velikog tjedna, ujedno zaključujemo i pregled prošle godine kroz financijske izvještaje. Prigoda je to da se suočimo sa stvarnošću. Ako gledamo samo podatke o nezaposlenosti, možemo imati iluzije o izvrsnim rezultatima: upozoravam kako je važno pratiti dublje pokazatelje i trendove. Makroekonomski, ali i na razini svog poduzeća. Stiže li nam inflacijski udar? Na to ne možemo utjecati, ali pišem o tome kako se pripremiti ako dođe. Provjerite i što sam zaključio nakon ROX Brand Campa o retailu te kako cap rate utječe na vrijednost vaše nekretnine.
Petak, 3.4.
VELIKI PETAK: MANJE SENTIMENTALNOSTI, VIŠE TIŠINE I PONIZNOSTI
Veliki petak dolazi i u pravo vrijeme i protiv vremena u kojem živimo. Danas se često čini da je jedna od najjačih valuta javnog prostora upravo status žrtve.
On pojedincu, a nerijetko i cijelim skupinama, daje neku vrstu moralne prednosti, pravo na optužbu, na povišeni ton, na prešutni dug koji bi drugi trebali priznati.
No, Krist ne ide tim putem. Iako je doista bio nevina žrtva, nije od svoje patnje napravio sredstvo moralne ucjene, nije glumatao. Nije bilo samosažaljenja. Nije bilo traženja priznanja na temelju pretrpljene boli.
U tome je jedna od velikih ozbiljnosti Velikog petka: on nas ne poziva da od rana gradimo identitet, nego da u istini pogledamo vlastiti život, vlastite slabosti i vlastitu potrebu za obraćenjem.
Volim grčku riječ metanoia. Zato je ovo prilika za razmatranje koja ne vodi u sentimentalnost, nego u tišinu, poniznost i pošteniji susret sa samim sobom.
Da se poštenije zagledamo u vlastiti život: no ne da se obeshrabrimo i onda odlučimo za promjenu. Nemojmo tražiti izlike: nije potrebno učiniti nešto spektakularno da bi čovjek krenuo ispočetka!
Dovoljno je stati kao čovjek, priznati gdje nismo bili dobri, zahvaliti za ono što smo primili i odlučiti da ćemo već danas biti malo ponizniji, malo sabraniji i malo korisniji drugima.
Veliki petak nas uči da se prava snaga ne pokazuje u buci, nego u miru, postojanosti i spremnosti da teret dana nosimo s više smisla.
Na kraju, nudim kratki tekst koji je na ovaj dan osobito aktualan.
Četvrtak, 2.4.
ZAŠTO JE VAŽNO ŠTO GUVERNER POWELL KAŽE O (NE)ZAPOSLENOSTI
Čelnik FED-a, Jerome Powell, prije dva tjedna je upotrijebio izraz “vrsta ravnoteže s nultim rastom zaposlenosti”.
Pojednostavljeno, to je stanje u kojem tržište rada izgleda stabilno, ali neto zaposlenost gotovo ne raste. Nova zapošljavanja su približno jednaka ukupnim izlascima iz zaposlenosti, koji obuhvaćaju otkaze, odlaske u mirovinu, isteke ugovora, dobrovoljne otkaze i druge vrste prekida radnog odnosa.
To je važno za razumijevanje postupaka središnjih banaka. Za razliku od ECB-a, FED ima širi, tzv. dualni mandat. Njihova su dva cilja: maksimalna zaposlenost i stabilne cijene.
Zato može u vidu istodobno imati oboje. ECB ima uži i hijerarhijski mandat: primarni cilj je stabilnost cijena, a daleko iza toga dolazi potpora općim ekonomskim politikama Unije, uključujući rast i punu zaposlenost.
Drugim riječima, FED je po prirodi usmjeren “na poslove”, dok ECB prvo gleda inflaciju. Zato je korisno razdvojiti dva termina: razinu nezaposlenosti i kretanje zaposlenosti. Nezaposlenost govori koliko je tržište rada napeto, a kretanje zaposlenosti govori stvara li neka ekonomija nova radna mjesta ili samo održava postojeću ravnotežu.
Upravo u toj drugoj dimenziji SAD danas najviše nalikuje Powellovu opisu. O ovom je u kontekstu Hrvatske pisao Ivica Brkljača u svojem nedavnom tjednom osvrtu koji se nalazi i na Ekonomskom labu.
Tri poruke za vlast i jedna za poduzetnike
Što to znači za one koji su na vlasti? Prvo, nije dovoljno gledati samo stopu nezaposlenosti. Zemlja može bilježiti općenito dobar rezultat, a istodobno biti u silaznom trendu.
Drugo, Hrvatska zasad stoji bolje od europodručja po kretanju zaposlenosti, ali to ne znači da je imuna na okruženje. Ako vanjska potražnja oslabi, prvo tržište rada prestaje rasti, a tek kasnije raste nezaposlenost.
Treće, politika rada, investicija i produktivnosti postaje važnija od pukog slavljenja niske nezaposlenosti. Inače naprosto napuhujemo velike balone.
Koja je poruka za poduzetnike? Prilično prizemna. Može biti atraktivno reći da je tržište rada “stabilno”, ali treba gledati trend. To su signali unutar poduzeća: brzina zapošljavanja, fluktuacija ljudi, pritisak na plaće, narudžbe i naplata.
U vrijeme kad zaključujemo godišnje financijske izvještaje, pravo je vrijeme da, ako već niste – provjerite vlastite pokazatelje.
Srijeda, 1.4.
ŠTO NAPRAVITI PRIJE NEGO STIGNE INFLACIJSKI UDAR
Velika inflacija, odnosno inflacijski udar, nije bazni scenarij. No nije ni nešto što mali i srednji poduzetnik smije ignorirati. Vidi se da je inflacija već ugniježđena, da je postala strukturalna. Sad nam je stigao i novi energetski udar. Ako energija, sirovine, plaće i kamate ponovno krenu prema gore u isto vrijeme, inflacijski udar neće primarno biti na prihod!
Prvo će, ako se ne pripremite, stradati marža, obrtni kapital i likvidnost. Upravo zato ne smijete čekati službenu potvrdu “drugog vala”, nego unaprijed testirati što će se dogoditi ako troškovi u nekoliko mjeseci porastu 10 do 15 posto.
Aktualni podaci već pokazuju novo ubrzanje inflacije u europodručju i Njemačkoj, dok je Hrvatska i dalje daleko iznad prosjeka eurozone.
Priprema zato počinje vrlo praktično:
- 12-mjesečnom kontinuiranom prognozom (rolling forecast)
- 13-tjednim planom novčanog toka
- jasnim pregledom profitabilnosti po kupcima i proizvodima
- jasnim pravilima kada i kako korigirate cijene (najbolje ugovorenim!).
Kad stigne inflacija, “promet” može rasti, a zarada padati. Zato morate znati gdje vam vrijednost nastaje, a gdje se tiho topi. Oni koji nemaju ugovorene mehanizme prilagodbe cijena, rezervu likvidnosti i kontrolu nad zalihama, preuzimaju prevelik rizik na sebe.
O tome kako se inflacija računa i zašto su CPI, HICP i PPI važni za poduzetnike, pronađite u ovom članku. Ako želite biti spremni, kontaktirajte me ovdje.
Utorak, 31.3.
KAKO CAP RATE UTJEČE NA VRIJEDNOST VAŠE NEKRETNINE?
Stopa kapitalizacije ili uobičajeno u svijetu financija, cap rate, zvuči naoko nerazumljivo. Možda zato što dolazi iz svijeta fondova i investitora, no ideja je zapravo jednostavna.
Provjerite u ovom članku kako utječe na vrijednost vaše nekretnine, kao i zašto svaki iznajmljivač treba pratiti kamatne stope!
Ponedjeljak, 30.3.
PROBLEM U RETAILU NIJE PRODAJA, NEGO…
U petak, 27.3. sam gostovao kao panelist na ROX Brand Campu o tome kako povećati prodaju u retailu. Kad sam dobio to pitanje “kako”, malo sam se poigrao s naslovom, rekavši da bi ga netko iz financija rado promijenio, tako da umjesto prodaje govorimo o dobiti.
Ili još bolje, o slobodnom novčanom toku.
Istaknuo sam da ljudima iz prodaje možda djeluje kontraintuitivno kako povećanje prihoda (prodaje) često donosi – manji novčani tok! A zašto je to tako – saznajte ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
