Ovog sam tjedna obilježio devet godina poduzetništva, u koje sam stupio na 40. rođendan. Donosim tri važne pouke koje mi je to iskustvo donijelo. Nadalje, imamo signale da se odvija konsolidacija tržišta održavanja zrakoplova (MRO), a jedan od njih je i nedavna akvizicija domaće kompanije. Saznajte kako prepoznati znakove konsolidacije te možete li ih iskoristiti za pravovremeni exit. Tržišta roba su iznimno volatilna u posljednje vrijeme, a obveznice rastu. Pripremio sam besplatni strateški okvir koji možete iskoristiti za planiranje. Na kraju, pojašnjavam zašto je dizel još uvijek kralj hrvatskih cesta te koje rizike nosi visoki američki dug za globalne financije.
Petak, 27.3.
DIZEL JOŠ UVIJEK KRALJ HRVATSKIH CESTA, ALI UZ KOJU CIJENU?
Prema podacima DZS-a za 2024. godinu, znamo koje pogonsko gorivo se najviše koristi po prijeđenim kilometrima na domaćim cestama, kao i koliko su stara ta vozila. Naime, oko 21 % ukupno prijeđenih kilometara prelaze osobna dizelska vozila stara od 10 do 19 godina, a oko 16 % osobna dizelska vozila stara od 5 do 9 godina.
Dizel nije dominantan samo kod gospodarskih vozila, već i kod osobnih automobila, gdje se koristi za otprilike dvije trećine prijeđenih kilometara. Ovi podaci opisuju dinamiku energetske tranzicije hrvatskog cestovnog prometa. Dizel je trenutačno skuplji od benzina, plina ili struje.
To je važno sa stajališta operativnog upravljanja, rizika i nabave, samim time i financija. Naime, preko goriva se odvija prijenos troška energije u realnu ekonomiju (dizel → transport → ulazni trošak gotovo svake robe → konačna cijena).
Ako u Europi dulje vrijeme zavladaju ograničenja potrošnje dizelskih goriva, to će uzrokovati značajnije probleme ne samo po pitanju cijena, već i dostupnosti roba i usluga.
IEA k tome dodaje, “tržišta dizelskih i goriva za mlazne motore čine se osobito osjetljivima na produljeni gubitak proizvodnje i izvoza na Bliskom istoku, uzevši u obzir ograničenu fleksibilnost na drugim lokacijama za povećanje količina.”
Imate li spremne kalkulacije i scenarije kod daljnjih promjena cijena ili dostupnosti dizela?
Četvrtak, 26.3.
INDUSTRIJA ODRŽAVANJA ZRAKOPLOVA: EVO OTKUD AKVIZICIJE
Najvidljiviji signal za konsolidaciju unutar industrije su učestale vijesti o spajanjima i akvizicijama. No, to je samo pokazatelj dublje strukture unutar tog tržišta.
Ovotjedna transakcija u Hrvatskoj dobar je primjer šireg trenda kroz koji prolazi europska industrija održavanja zrakoplova.
Kako prepoznati da vaša industrija prolazi kroz konsolidaciju i zašto se događa baš u sektoru MRO? Više saznajte ovdje.
Srijeda, 25.3.
ŠTO NAPRAVITI KAD SU TRŽIŠTA TAKO VOLATILNA?
Posljednjih dana su me o tržištima počeli ispitivati svi: od taksista do rodbine i prijatelja. Geopolitika, prinosi, nafta i burze opet izgledaju kao da svaki dan mijenjaju priču. Zato želim pojasniti svoj stav – i opisati što treba raditi poduzetnik u ova neobična vremena.
Kad sam prije dva tjedna u Dnevniku HRT-a rekao kako dugoročno ne očekujem veće potrese na tržištu nafte, nisam tvrdio da kratkoročne volatilnosti neće biti. Štoviše, ona je itekako vidljiva! Ustvrdio sam kako ne vidim trajnu promjenu režima koja bi sama po sebi slomila realnu ekonomiju ili dugoročno preokrenula tržišta.
Provjerimo što različite djelatnosti mogu napraviti za stabilizaciju svog biznisa i sprječavanje najgoreg.
Utorak, 24.3.
RIZICI AMERIČKOG DUGA I UTJECAJ NA GLOBALNA TRŽIŠTA
Iduće godine dospijeva čak trećina američkog javnog duga. Odnosno, trebat će rolati dug od 10 bilijuna (tisuća milijardi) dolara. Rastuće kamatne stope, kao i obveznički prinosi, dodatno će opterećivati američki proračun.
Torsten Slok, glavni ekonomist Apolla, prije dva mjeseca je ponudio nekoliko ključnih točki po ovom pitanju:
1. Za svakih 5 dolara koje američka vlada prikupi od poreza, jedan dolar ide na plaćanje kamata na dug.
2. Tijekom sljedeće godine dospijeva 10 bilijuna dolara državnog duga ili 33 % svih nepodmirenih dugova.
3. Strano (neameričko) vlasništvo nad državnim obveznicama smanjilo se na 25 % ukupnog iznosa u optjecaju, u odnosu na 33 % prije 10 godina.
4. Japan povećava udjele u američkim državnim obveznicama. Kina ih smanjuje.
SAD se sve više oslanja na kratkoročno refinanciranje golemog duga. To automatski ne znači krizu, ali signalizira da su kamatni troškovi, fiskalna održivost i tržišna stabilnost osjetljiviji nego prije.
Kako se dug manje-više stalno povećava, onda se javlja rollover rizik. Osim njega, izražen je i rizik ročnosti, što za sobom vuče dva pitanja:
- osjetljivost proračuna na više kamatne stope (koje tek dolaze)
- potencijalnog rasta premije ročnosti na američke obveznice duljeg roka.
Kad se tome doda i premija rizika geopolitičkih šokova, razumljivije je da su tržišta u stanju razdražljivosti.
Ponedjeljak, 23.3.
TRI STVARI KOJE SAM NAUČIO U DEVET GODINA PODUZETNIŠTVA
Obilježio sam devet godina poduzetništva, u koje sam krenuo na svoj četrdeseti rođendan. Kad sam pokretao ovaj blog, u glavi sam imao ideju da će to možda biti posao.
Ono što sam naučio, sažeo bih u tri točke:
1. Konzistentnost pobjeđuje talent (i inspiraciju).
Nije presudno koliko si pametan, nego koliko dugo ostaješ u igri. Pisanje bloga i svakodnevnih analiza izoštrilo mi je um, barem si tako utvaram. Ono me naučilo disciplini, objavljivanju i kad nemaš savršen tekst, raditi i kad nemaš “osjećaj”. Većina ljudi ne odustane zato što ne zna, nego zato što stane.
Na kraju, mogu reći da sam na kraju ja taj koji je najviše naučio, baš zbog svakodnevnog pisanja.
2. Tržište uvijek kaže istinu.
Nije pisanje jedino što radim. Dapače, dobar dio mojih klijenata prethodno nije čuo za mene, niti čitao nešto od mene. Nisu me gledali u Otvorenom, Dnevniku ili nekoj drugoj emisiji.
To me stalno čini poniznijim: da se ne precjenjujem. Mogu imati najbolju ideju, ali ako je nitko ne želi platiti, to je samo ideja. Ovu sam istinu valjda “isprobao” najmanje dvadesetak puta. Mnogo sam puta bio na rubu, a to me naučilo otpornosti.
Kroz savjetovanje i rad s klijentima naučio sam više slušati (i to signal, a ne ego). Cijena, potražnja, povratna informacija: to su pravi KPI-evi.
3. Povjerenje je valuta koja se gradi sporo.
Najveći kapital koji danas imam nisu modeli, analize ili projekti, nego su ljudi koji mi se vraćaju, pa i prijatelji koje sam stekao. To pak dolazi samo ako dugoročno igraš pošteno, čak i kad je kratkoročno skuplje.
Dapače, to što se nastojim pripremiti prije svakog sastanka (“biti spreman, to je sve!”), gura me preko ruba kad mi se i ne da. Mediji me često zovu kao važnog sugovornika, iako u sebe i dalje često posumnjam. No, prihvaćam da me ljudi trebaju, pa nastojim učiti i dalje, da mogu bolje služiti.
Hvala što me čitate!
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
